1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Potajno za referendum?

Ivica Petrović, Beograd2. septembar 2016.

Zvanični Beograd „nije pružio podršku“ referendumu u Republici Srpskoj. Koliko je takav stav ispravan i da li je to učinjeno ne bi li se stvorio utisak, pre svega pred Zapadom, da rukovodstvo RS radi na svoju ruku?

https://p.dw.com/p/1JuYg
Serbien Treffen Vucic, Nikolic und Dodik
Foto: picture-alliance/AP Photo/D. Vojinovic

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić i premijer Aleksandar Vučić saopštili su nakon sastanka s rukovodstvom Republike Srpske u Beogradu da ne podržavaju referendum o Danu RS, ali i da ne žele da utiču na promenu stavova legitimne vlasti RS. Predsednik RS Milorad Dodik izjavio je da su primili k znanju stav srpskog vrha, i da je „sada na nama da procenimo opasnosti i probleme koje naše odluke u RS mogu doneti“. Istovremeno, Milorad Dodik je naglasio da se će se predviđene aktivnosti oko referenduma nastaviti.

O samom toku sastanka ima malo detalja, ali procenjuje se da je on prošao u napetoj atmosferi i da je, navodno do samog početka sastanka, bilo neizvesno da li će mu prisustvovati premijer Vučić. Srpski premijer je prethodno tokom dana izrazio nezadovoljstvo činjenicom da su čelnici RS unapred rekli da nema odustajanja od referenduma i da se, nakon takvih izjava, postavlja pitanje koliko onda zajednički sastanak uopšte ima smisla.

Distanciranje od rukovodstva RS

Očigledno je da takvim stavom rukovodstvo Srbije želi da se ogradi od rukovodstva RS, ne bi li stvorilo utisak, pre svega pred Zapadom, kako su oni protiv, i da to rukovodstvo RS radi na svoju ruku, ocenjuje za DW Vladimir Trapara iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu. „I na kraju, Srbija zbog toga ne bi trebalo da snosi posledice. Mislim da je takav stav pogrešan, jer ne vidim kako bi to Srbija mogla da bude kažnjena da je otvoreno stala iza referenduma. A za sam referendum smatram da je itekako u interesu i Srbije, i Republike Srpske“.

„A što se tiče predsednika i premijera Srbije, mislim da se oni privatno slažu da je referendum dobra stvar za RS, i da je to razlog zašto nije došlo do očekivanog pritiska na Milorada Dodika da od njega odustane“, smatra Trapara. „U svakom slučaju, nisam ni očekivao neki pritisak i mislim da je ova forma ograđivanja najviše što je moglo da se dogodi. Rukovodstvo Srbije od početka je trebalo da podrži taj referendum, jer to nije samo Dodikov referendum, iza njega su stale sve političke snage u RS. S druge strane, reč je o simboličkom pitanju o Danu državnosti RS, koje nikom drugom ne može da nanese neku štetu“, napominje Trapara.

Ispravan stav Beograda

„Mislim da je beogradsko rukovodstvo zauzelo ispravan stav oko referenduma, jer sama reč referendum izaziva negativne konotacije u Bosni i Hercegovini“, ocenjuje za DW Aleksandra Joksimović, direktorka Centra za spoljnu politiku. „Što se tiče očekivanja, pre svega na Zapadu, kako bi premijer Vučić trebalo da izvrši pritisak na Dodika, mislim da je srpski premijer odustao od otvorenog pritiska, i na taj način ostavio prostora predsedniku RS da sam, makar bez javnog pritiska, odustane od tog referenduma. To se stoga može posmatrati i kao nekakav taktički potez“, kaže Aleksandra Joksimović.

Neka vrsta opravdanja premijera Aleksandra Vučića zašto ne vrši otvoreniji pritisak na Milorada Dodika bila je da se sa jedne strane upozoravaju zemlje regiona da se ne mešaju u unutrašnje stvari suseda, ali se onda povodom nekih pitanja zahteva otvoreno mešanje i pritisak. Aleksandra Joksimović se slaže da „takav stav unosi dodatnu konfuziju u regionalnim odnosima. Tu bi takođe trebalo napomenuti kako Srbija nije jedina zemlja koja utiče na unutrašnju dinamiku u Bosni, i da to čine između ostalog i neke velike sile koje imaju instrumente da u BiH vrše uticaj, ali i neke regionalne sile, kakva je recimo Turska“.

Beograd i Banjaluka da usklade poteze

Eventualne reakcija Zapada na ovakve odluke Vladimir Trapara vidi samo kao one verbalnog karaktera. „Ali, ako nekih osuda i bude, one će svakako biti upućene i na adresu Srbije, u smislu kako Beograd pre svega nije u stanju da kontroliše Banjaluku. Stoga će se sada verovatno pokušati pritisak na Banjaluku da od toga odustane. Ne vidim neku mogućnost da neko pokuša silom da spreči održavanje referenduma; ne mislim da je bilo ko sposoban za tako nešto, niti bi smeo da rizikuje posledice tako nečega. Tenzije će, prema mom mišljenju, trajati do referenduma, a kada bude prošao, one će splasnuti. A nakon toga će Beograd i Banjaluka morati da razmisle kako dalje, jer je štetno i za jedne i za druge da dolazi do ovakvih nesporazuma gde su jedni za jedno, a drugi za drugo“.

Dodik – remetilački faktor

Aleksandra Joksimović ističe da ovakva odluka Beograda ostavlja prostora i opoziciji da se drugačije postavi od Milorada Dodika. „Čini mi se da je Dodik prepoznat kao remetilački faktor u regionu i da svojim potezima vrši pritisak i na sam Beograd, što Beogradu u ovom trenutku svakako ne odgovara. Očekujem da će se tokom jeseni ipak spustiti tenzije u regionu, bez obzira na sadašnju naelektrisanu situaciju, naročito kada se budu završili određeni izborni ciklusi u pojedinim zemljama regiona. Mislim da postoji prostor za smanjenje tenzija, uprkos činjenici da je defokusiranost Evrope sa Zapadnog Balkana, usled svojih problema, u dobroj meri i dovela do porasta tenzija u regionu“, napominje direktor Centra za spoljnu politiku.