1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Politika EU prema Zapadnom Balkanu

ISAC/dw

Suštinski doprinos uspehu inoviranog političkog pristupa dale su političke promene u regionu odnosno u Hrvatskoj, početkom, i Srbiji / SR Jugoslaviji krajem 2000.godine.

https://p.dw.com/p/GD1n
Zasedanje Saveta EU u Solunu, 2003.
Zasedanje Saveta EU u Solunu, 2003.Foto: European Community

Ove promene omogućile su ne samo normalizaciju i unapređenje odnosa ovih država sa EU već i unapređenje regionalnih odnosa i saradnje. Na ovaj način u obe dimenzije Procesa stabilizacije i pridruživanja, bilateralnoj i regionalnoj, stvoreni su ključni preduslovi da evropska perspektiva ovog regiona postane realna.

Ove političke promene praćene su daljim jačanjem politike Evropske unije koje se ogleda u:

  • unapređenju autonomnih trgovinskih povlastica odnosno vanrednim trgovinskim povlasticama;
  • programu CARDS koji je zamenio dotadašnje programe PHARE i OBNOVA i uprostio postupak za odobravanje i prosleđivanje finansijsko-tehničke pomoći i
  • pokretanju posebnog političkog foruma koji se ogleda u održavanju samita šefova država ili vlada država članica EU i zapadnobalkanskih država. Prvi takav samit održan je u Zagrebu novembra 2000. a drugi juna 2003. u Solunu.

Izmena prilika u regionu i državama Zapadnog Balkana tokom 2000, 2001. i 2002. uslovila je i izmenu prioriteta u politici Evropske unije. Oslanjajući se na iskustva stečena u odnosima sa državama centralne i istočne Evrope, Evropska komisija je ispitala načine i sredstva za dalje jačanje politike prema Zapadnom Balkanu. Njeni predlozi su dobili podršku na samitu održanom u Solunu 19 - 20. juna 2003.

Razvoj politike Evropske unije prema državama Zapadnog Balkana
Razvoj politike Evropske unije prema državama Zapadnog BalkanaFoto: ISAC

Dalji razvoj Procesa stabilizacije i pridruživanja podrazumeva:

  • uvođenje evropskog partnerstva kojim se formulišu prioriteti, odnosno kratkoročne (od jedne do dve godine) i srednjoročne (od tri do četiri godine) političke, ekonomske, institucionalno-pravne i druge reforme;
  • održavanje periodičnih sastanaka šefova država ili vlada, jednogodišnjim sastancima ministara inostranih poslova, unutrašnjih poslova, pravosuđa i dr. u okviru višestranog političkog foruma Evropska unija - Zapadni Balkan i
  • učešće država Zapadnog Balkana u svojstvu potencijalnih kandidata u twinning, TAIEX i drugim programima EU. Dok se twinning programom doprinosi podizanju nivoa administrativnih sposobnosti, TAIEX programom se pruža stručno-tehnička pomoć u procesu usklađivanja zakonodavstva ovih država sa pravnim tekovinama EU.

Potencijalni kandidat - U Santa Maria da Feiri (Portugalija) je juna 2000. održan samit šefova država ili vlada država članica Evropske unije na kome je EU potvrdila svoju rešenost da doprinese potpunoj integraciji Zapadnog Balkana u evropske, političke i ekonomske tokove kroz Proces stabilizacije i pridruživanja. Tom prilikom, države ovog regiona su dobile status potencijalnih kandidata za članstvo u EU, koji se naknadno potvrđuje sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju.

Za Evropsku uniju, Proces stabilizacije i pridruživanja predstavlja središte politike prema susednom regionu i okvir kroz koji ona može uticati na prilike u istom. Razvijajući jednu sveobuhvatnu politiku, ona nastoji da nakon dva neuspešna pokušaja, početkom i krajem devedesetih, usmeri ova društva u pravcu širih evropskih, političkih i ekonomskih integracionih tokova. Promovišući demokratiju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih i manjinskih prava, ekonomsku transformaciju i unapređenje regionalne saradnje ona na najbolji način doprinosi postizanju ovog cilja.

* 1. jula 2013. Hrvatska postaje članica Evropske unije (EU).