Policija zatvorila "džamiju mržnje"

Džamija Al Kuds, nalazi se na spratu neugledne poslovne zgrade u hamburškom Štajndamu, dobro je poznata nemačkoj Službi za zaštitu ustavnog poretka. Upravo tu je molitvu dolazio Mohamed Ata, jedan od pilota aviona, kojim je izveden teroristički napad na Sjedinjene Američke Države. Tamo se redovno sretao sa Munirom El Motasadekom, jedinom osobom koja je zbog tog terorističkog napada osuđena u Nemačkoj. Već tada je sumnjiv bio i duhovnik te džamije Mamun Darkazanli, nemački državljanin sirijskog porekla, ali istražni organi u to vreme nisu mogli da pronađu dokaze, kako je povezan s sa Al Kaidom i terorističkim napadom.

Sumnju nisu potkrepili dokazi

Džamija Al Kuds je nakon 2001. ostala otvorena, ali je i ona, kao i društvo Taiba koje se tamo okupljalo, ostalo pod prismotrom nadležnih službi. Nije bilo sumnje da se tamo nastavilo sa propovedanjem mržnje i borba protiv "pokvarenog Zapada". Već 2009. je iz kruga onih koji posećuju tu džamiju grupa ekstremista krenula u Avganistan, kako bi se borila protiv "nevernika". Jedanaest osoba je krenulo ka Avganistanu, a jedan je tamo sigurno i stigao, pojavljujući kao "Abu Askar" u jednom videu terorističke organizacije.

Za razliku od nemačkih službi, policija Španije nije ni dovodila u pitanje da je hamburški propovednik Darkazanli važan član terorističke organizacije. Nakon terorističkih napada u toj zemlji, Španci su tražili njegovo izručenje, a on je i na evropskom spisku osoba za koje se sumnja da su povezane s terorom.

Ima i političkih motiva?

Ali Nemačka je odbijala da izruči Darkazanlija pošto je on nemački državljanin. Uz to on u Nemačkoj zvanično živi od socijalne pomoći. Lotar Bergman, rukovodilac odeljenja za borbu protiv terorizma, policije u Hamburgu tvrdi kako je on i dalje "propovednik mržnje", ali izgleda da nemačka policija nije imala dokaza za krivični postupak. To bi se moglo promeniti: u raciji koju je izvela policija, u ponedjeljak (9.8.), zaplenjeni su dokumenti i računari koji su tamo zatečeni.

Iako su mnogi u Hamburgu pozdravili akciju zatvaranja "džamije mržnje" od koje se distanciralo čak i Veće muslimanskih zajednica Hamburga, u ovoj akciji ipak ima i političkog motiva, koji nema veze sa borbom protiv terorizma. Senator za unutrašnje poslove, demohrišćanin Kristof Alhaus je nakon racije ponosno pred kamerama izjavio kako je "toj pošasti konačno došao kraj".

U Hamburgu je nedavno podneo ostavku tamošnji gradonačelnik i predsednik pokrajinske vlade, Ole von Bojst, a 25. avgusta se bira novi gradonačelnik - i Alhaus je jedan od glavnih kandidata.

Autor: A. Šubić

Odg. urednik: N. Jakovljević