1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Poštena zarada za pošteni rad

1. maj 2010.

„I dalje je na snazi prastara deviza sa početka radničkog pokreta: pošten rad za poštenu nadnicu“, piše povodom prvomajskih praznika Vestdojče algemajne cajtung. Komentator se nada da se nasleđe Pokreta neće zaboraviti.

https://p.dw.com/p/NC17
Sve je počelo na čikaškom Hajmarketu
Sve je počelo na čikaškom HajmarketuFoto: picture-alliance / KPA/TopFoto

U komentaru lista Vestdojče algemajne cajtung pored ostalog se kaže:

„Koliko će se ljudi okupiti danas na trgovima povodom 'praznika rada' kako bi izrazili podršku sindikatima? Nadajmo se dovoljno kako ne bi dozvolili da novi proroci globalizacije blamiraju nasleđe radničkog pokreta. Ali, sasvim sigurno neće ih biti dovoljno da bi se nadovezali na zlatna vremena kada je Dan rada bio 'sveti dan' radničkih organizacija. Naime, prelazak iz industrijskog društva u društvo usluga i informatike menja i tradicije. Atomizacija sveta rada dovela je i do velikih gubitaka u sindikalnim organizacijama koje imaju sve manje članova.

Nove protivrečnosti

Preko noći bez posla: Protest radnika Nokije iz fabrike u Bohumu koja je zatvorena 2008. godine
Preko noći bez posla: Protest radnika Nokije iz fabrike u Bohumu koja je zatvorena 2008. godineFoto: AP

Dakle, čini se da su socijalna pitanja rešena socijalno-političkim dostignućima. Svakako je modernizacija društva za mnoge značila poboljšanje njihovog socijalnog, profesionalnog i obrazovnog nivoa. Ali isto tako je tačno – ona je izazvala nove bazične protivrečnosti i dovela do toga da je daleko više gubitnika nego što bi smelo da ih bude. Upravo oni gube poverenje u pravednost društvenog poretka, a to poverenje značajno je u svakoj demokratskoj državi.

Upravo je Dan rada trenutka da se podseti da bezbroj nisko plaćenih poslova ne mogu da omoguće normalan život porodica, da rad na određeno vreme čini nemogućim dugotrajno planiranje budućnosti i dovodi u pitanje natalitet. Za svaku osudu je paušalno svođenje svih koji su dugotrajno nezaposleni na lenčuge i zabušante, mada je među njima mnogo onih koji uporno i očajnički traže posao i ne uspevaju da ga nađu.

Strah za radno mesto sve je veći ne samo među onim manje kvalifikovanim i obrazovanim, nego i u srednjim slojevima i moguće je preko noći ostati bez radnog mesta, kao što pokazuje primer seljenja Nokijine fabrike iz Bohuma u Rumuniju.

Finansijski hazarderi

Mora se ukazati i na finansijske hazardere koji svojim špekulacijama ugrožavaju čak i državne finansije, stiču ogromne profite i uništavaju vrednost stvarnog rada. Kako ne bi bilo nikakvih nesporazuma - neizbežna je modernizacija rada i društva. Nema nikakvih razloga da se zbog toga ističe crvena zastava. Ali, postoji duboka potreba za priznanjem i socijalnom sigurnošću. I dalje je na snazi prastara deviza sa početka radničkog pokreta: „Pošten rad za poštenu nadnicu“. Ma koliko ljudi izašlo na današnje mitinge, ta poruka ostaje na snazi“, piše Vestdojče algemajne cajtung.

No-Flash Symbolbild Finanzkrise Griechenland
Foto: picture-alliance/ dpa

List Ekspres iz Kelna komentariše spasavanje Grčke od bankrotstva.

„Nemci se sa razlogom ljute zbog milijardi koje se troše na spasavanje Grčke od sloma i koje stižu kao nagrada za godine i godine pogrešne privredne politike i život preko mogućnosti, za najrazličitija mućkanja i trikove. Ali, šta kada se Grcima ne bi pomoglo? Kriza bi mogla da se prenese na celu Evropsku uniju, pa i šire, i na kraju bi nas još više koštala. Naime, gotovo sve članice EU suočene su sa velikim dugovima države i mnoge više ne znaju kako da finansiraju redovne obaveze. Ukoliko dođe do „domino efekta“ svi su u opasnosti da se zaraze grčkom bolešću što bi značilo velika odricanja za svakog pojedinca, uključujući i nas ovde u Nemačkoj“, piše Ekspres.

priredio: Nenad Briski

Odg. urednik: Nemanja Rujević