1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Pjer Bulez ima osamdeset godina

28. mart 2005.

Hladan, disciplinovan i rigorozan. Mnogi ga porede sa Robespjerom. Pre svega je intelektualan i polemičan. Pjer Bulez. Pre svega je muzičar, jedan od najvećih u vremenu u kome živimo. Taj francuski kompozitor, dirigent, esejista, pedagog i naučnik puni danas osamdeset godina.

https://p.dw.com/p/BAo3
Kalukulisanje i haos, zajedno - Pjer Bulez, kompozitor i dirigent epohe
Kalukulisanje i haos, zajedno - Pjer Bulez, kompozitor i dirigent epoheFoto: AP

«Postoje jake i slabe ličnosti. Prve to pokazuju jasno. Druge to prikrivaju», kaže Pjer Bulez koji sebe očigledno ubraja u prve.

Rođen je, dakle, 1925, u Monbriosnu, na Loari. Studirao je matematiku, a potom muziku, na pariskom konzervatorijumu, kod Renea Leibovica koji ga je približio Šembergovoj pentatonici. Kao kopmpozitor se prvi put javlja 1945. Već 1952. se, svojim muzičkim komadom Strukture za dva klavira, uspinje u vrh muzičke scene. Već je u Strukturama predstavio svoj princip komponovanja: rad visokim tonovima, forsiranje produženog trajanja tonskih jedinica, korišćenje glasnih tonova, i pre svega raznovrsnost boja tonova. Pri tom je Bulez strog, besprekorno organizovan, matematički tačan. Hteo je da pokaže kuda vodi automatizam muzičkih odnosa. Već u prvim taktovima se slutilo ono što će da usledi: «ostvarivanje prava na lično osećanje», govorio je Bulez. A nije težio obnavljanju muzipčkog konstruktivizma, nego modifikacijama. Dakle, zajedno idu kod Buleza disciplina i kreativnost, kalkulisanje i haos.

U Sonati za klavir komponovanoj 1957. je Bulez otvorio mogućnost slobodnog kretanja interpretatoru. Ovaj je mogao sam da odlučuje o montaži pojedinčanih delova. Otada se u svim Bulezovim delima nalaze takvi pasaži. Doduše, slučaju u njegovoj muzici nema mesta, kako je to bilo kod Džona Kejdža, sa kojim je, inače, Bulez 1949. zajedno radio i pod čijim je uticajm i te kako bio.

Bulez je najvažnije podsticaje tražio u književnosti. U nekim svojim ciklusima je, muzički iščitavajući tekstove Renea Šara i Stefana Malarmea, razvijao korespondencije muzike i poezije. Posebno je Bulez bio opčinjen tekstovima Marsela Prusta, i težio je, kako je on to sam govorio, romanesknom komponovanju.

Pjer Bulez i jedan od najvećih dirigenata epoze. Bio je šef sinfonijskog orkestar BBC u Londonu, i Njujorške filharmonije. Pod njegovom upravom su izvođena ključna dela dvadesetog veka, ali i dela stare muzike. Ostaje i nezaboravno izvođenje Vagnerovog Nibelungškog prstena, 1976. u Bajrojtu, zajedno sa režiserom Patrisom Šeroom.

Bulez živi danas u Baden Badenu u Nemačkoj, a predaje muziku i na akademiji u Bazelu, na Harvardu i u Darmštatu.