pirinac
10. april 2008.Činjenica je da mnoge azijske zemlje oskudevaju u zalihama pirinča, a strahovi od gladi i nereda rastu.
U Filipinima je problem pirinča postao državno pitanje broj jedan. Samo sedam procenata ukupne godišnje žetve dospeva na svetsko tržište. Dosadašnja cena pirinča bila je 400 dolara po toni, a kriza je dovela do toga da u ovoj godini ona poraste na 1000.
"U Bangladešu je skorašnji ciklon uništio najmanje 10 do 20 odsto useva. Uz to, tamo vrebaju i druge prirodne nepogode, a tu je i prenaseljenost."
"Zemlje koje su pirinčem snabdevale svetsko tržište to više neće moći da čine. U Južnoj Aziji kriza u ishrani postaje sve ozbiljniji problem."
U virtuelnom svetu već postoji način na koji ljudi mogu da nahrane gladne - i to pirinčem.
U virtuelnom svetu već postoji način kojim ljudi mogu da nahrane gladne
Dovoljno je da posetite internet portal freerice - tačka - kom. To je ustvari jedna internet igra društvenog umrežavanja, osmišljena pre par meseci. Posetioci se na portalu igraju rečima. Osvojeni poeni se pretvaraju u pirinač, koji se potom dotira Ujedinjenim nacijama i Svetskom programu za ishranu, objašnjava saradnik tog programa Kris Endin:
"Svaki put kada dobijete neku reč da definišete, na monitoru se pojavljuju i male reklame. Sponzori su ti koji na kraju meseca, na osnovu statistike dobijene od ovog sajta, poene pretvaraju u pirinač."
Za isporuke pirinča odgovorne su Ujedinjene nacije, a novac za to pristiže od sponzora. Pirinač koji se kupuje stiže isključivo od zemalja u razvoju, što pospešuje i proizvodnju.
Dovoljno je, dakle, da sakupimo šaku pirinča, iako ne deljuje mnogo.
"Ali, u jednom danu igricu odigra pola miliona do milion ljudi. Sakupljen pirinač vrlo brzo dostiže veće količine. Jedna vreća pirinča ima 25 kilograma, a to je oko 8 dolara dnevno".
Nije sve u novcu, već u tome da se podigne svest ljudi, poručuju iz Ujedinjenih nacija. U ovom slučaju - edukacija plus donacija - dobitnik će imati šaku pirinča, a proizvodnja će opstati.