1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Pejsmejker - idealni, danonoćni čuvar srca

9. novembar 2009.

Jednom godišnje u Nemačkoj se dodeljuje - Zukunftspreis - takozvana nagrada za budućnost – namenjena istraživačima i pronalazačima koji u nemačkoj stvaraju nova radna mesta i blagodeti za sve.

https://p.dw.com/p/KRzU
Pajsmejker
PajsmejkerFoto: picture-alliance/ dpa

Ova nagrada, dotirana sa 250.000 evra je svojevrstan podstrek za „pionirski duh u oblasti tehnologije“. Nagrada će biti dodeljena 2. decembra u Berlinu i uručiće je predsednik SR Nemačke, Horst Keler. Jedan od kandidata je firma „Biotronik“ u kojoj je 1963. godine nastao prvi pejsmejker u Nemačkoj. Inovacija o kojoj je reč odnosi se na daljinsku kontrolu pacijenta kojima je ovaj uređaj ugrađen.

Mnogi su pokušali da shvate kako srce funkcioniše, ali malo njih može da se pohvali da im je to i uspelo. Biotronika za sebe može da kaže – mi se razumemo u srce. Mi čak možemo da ga naučimo da piše telefonske poruke i elektronsku poštu. Ako mislite da je to smešno, onda bi trebalo da se upoznate sa Hansom Jirgenom Vildauom i njegovim timom.

„Naša inovacija se sastoji u tome što spajamo pacijenta i lekara na kojoj god tački planete se oni nalazili.“

Usluga se zove Home Monitoring – ili kućno nadgledanje

Lekar je u stanju da preko implantata daljinski kontroliše funkcionisanje srca pacijenta: „Pejsmejker koji je i onako ugrađen, koristi se kao senzor koji danonoćno prati rad srca. Ideja je bila da ove podatke o srcu automatski šaljemo lekaru kako bi on mogao pravovremeno da deluje – ako nešto nije u redu.“

Herzschrittmacher
Foto: AP

Hans Jirgen Vildau je šef istraživačkog dela ove porodične firme. Tele-monitoring je jednostavna ideja, ali je sprovođenje u život poprilično komplikovano.

Za bežični prenos signala iz tela potreban je pejsmejker novije generacije. Za sada ga u sebi nosi 200.000 pacijenata širom sveta – a svakim danom ih ima sve više.

„Pejsmejker mora da ima mali odašiljač sa malom antenom. I mora da bude uključen. Preko te antene šaljemo podatke do specijalnog telefona. To je telefon bez tastature, on prima podatke iz pejsmejkera i preko mreže mobilne telefonije šalje ih do centrale.“

Za taj servis je rezervisana posebna frekvencija – širom sveta

Na 402 do 405 megaherca prenose se isključivo podaci iz implantata u čoveku. Home Monitoring podatke o pacijentu šalje bar jednom dnevno.

U centrali je non–stop u akciji računar sa specijalnim programom koji kontroliše podatke oko 40.000 pacijenta dnevno.

„Ako se desi nešto posebno, lekar biva obavešten - telefonskom porukom ili faksom. On potom na Internetu može da vidi detaljnije podatke i odluči kako će dalje da pomogne pacijentu.“

Na Internetu se podaci pacijenata nalaze na posebno zaštićenoj veb stranici. Lekar može da ustanovi da li je reč o akutnom problemu ili hroničnim teškoćama. Da li je srce prebrzo, presporo ili preslabo?

Koliko je informacija uopšte potrebno?

Studije koje je sprovela ova firma pokazuju da na ovaj način može da se izbegne polovina rutinskih kontrola. Međutim, nije baš sve tako idealno:

„Postavlja se pitanje da li lekar uopšte želi toliko informacija o svom pacijentu. Naravno da ne želi da ga bombarduju porukama, to je potpuno razumljivo. Zbog toga mi filtriramo informacije – podaci idu svaki dan u centralu, tamo se obrađuju i tamo se određuje da li je pacijent u žutom ili crvenom stanju.“

Žuto znači – pacijent mora povremeno kod lekara.

Crveno znači – što pre kod lekara!

Uprkos ovom žuto-crvenom semaforu – pejsmejker je i dalje taj koji šalje alarmantnu poruku, kada je pomoć hitno potrebna.

Hans Jirgen Vildau kaže da je ovaj sistem onlajn kontrole ipak neprocenjiv za pacijenta: „Sigurnost je za pacijenta apsolutno odlučujući faktor. Sigurnost da lekar može brzo da ustanovi promenu stanja – dakle rano otkrivanje smetnji to je važno.“

A šta je sa firmom koja se time bavi – Biotronik?

Samo u Berlinu je otvoreno 100 novih radnih mesta. Za Biotronik širom sveta radi 5000 ljudi – i biće ih sve više.

Međutim firma ni izdaleka nije ispunila misiju koju je sebi zacrtala. Želja je da se ubuduće kontroliše još više podataka – kako bi nastala kompletnija digitalna slika pacijenata, sa više podataka o krvnom pritisku o riskantnim aritmijama. Novih ciljeva je mnogo, treba samo prionuti i omogućiti njihovu realizaciju!

autori: R. Fuks, D. Roščić

odg. urednik: N. Jakovljević