1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Papa - islam - Nemacka

26. septembar 2006.
https://p.dw.com/p/BAZ0

Dijalog sa islamom, to je neka vrsta motoa prisutnog na naslovnim stranama uglednih nadregionalnih nemačkih dnevnih listova od jutros rano, dijalog je to koji je počeo a da to nije ni hteo – valjda – papa Benedeto XVI u Regensburgu pretprošle nedelje citatima o proroku Muhamedu koji su izazvali onolike proteste u islamskom svetu. Sada svi pišu o tome kako je pontifeks maksimus u Kastelgandolfu juče razgovarao sa ambasadorima muslimanskih zemalja te im poručio da treba voditi dijalog kultura u atmosferi međusobne tolerancije. Zanimljivo je kako tome pristupaju giganti nemačkog novinskog sveta jer, na primer, konzervativni dnevnik «Frankfurter algemajne cajtung» kao prvo na prvoj strani donosi naslov: «Papa poručuje islamu nenasilje», i sledi tekst izveštaja o plodotvornom susretu, dok ugledni «Zidojče cajtung» na naslovnoj strani, prema načelu: slika govori više od 1000 reči, daje grupni portret učesnika susreta sa papom u sredini, u sinemaskop-formatu. Stvar je u tome što ispod slike ima tekst, čiji krupan naslov glasi: «Šojble: islam je deo Nemačke», ali to je najava konferencije o islamu koju je za sutra sazvao nemački ministar unutrašnjih poslova, i u kojoj priča o papi dolazi tek na drugom mestu. Tako da čitalac stiče utisak da je prirodno da se harmonija prisutna na grupnom portretu u papinoj rezidenciji samo prelije u Berlin, ili bar da je to želja «Zidojče cajtunga» jer u Berlinu Šojble neće imati lak zadatak jer će morati da raspravlja i o školovanju imama u Nemačkoj te o uvođenju islamske verske pouke u nemačke osnovne škole – na nemačkom jeziku. Težinu predstojeće debate podvlači i intervju renomiranog minhenskog dnevnika sa samim Šojbleom, iz koga je sama redakcija izdvojila dve dovoljno upečatljive ministrove reečenice. Prva glasi: «Ne otvaramo manifestaciju na kojoj ćemo jedni drugima samo govoriti prijateljske stvari». Druga glasi: «Želim da se u džamijama propoveda na nemačkom».

U nemačkim listovima i danas je prisutan Transrapid. Nesreća magnetnog voza pokrenula je kako kaže komentator lista «Frankfurter rundšau» u naslovu svog teksta – «otvorena pitanja». Citiram: «Edmund Štojber, premijer (Bavarske) u kožnim panatalonama i leptop-zemlji, gledajući u trasu koja Transrapidom treba da vodi na minhenski aerodrom, kaže: nesreća sigurno nema ništa sa tehnologijom. Pri tome istraga ni izdaleka nije završena. Istražitelji još nemaju konkretne indicije da su do nesreže doveli razlozi tehničke prirode, ali još ne žele ni da isključe takve razloge, kako samo kažu. Dakle: stop za zaklinjanje u zdravlje tehnologije. Drveni krst u Latenu bi trebalo da je dovoljna opomena da se najpre sačeka na rezultate istrage i studije o bezbednosti trase. A pitanja poput onog treba li zadržati koncept gradnje Transrapida od lakog materijala, koji omogućava veliku brzinu, ali je pogoršao posledice nesreće, moraju ostati otvorena», piše «Frankfurter rundšau».

Sličnog mišljenja je i komentator lista «Kelner štat ancajger» koji piše: «Tek kada se bude odgovorilo na sva pitanja o bezbednosti – u jednakoj meri o zakazivanju tehnike i čoveka – i kada odatle budu izvučene posledice, Transrapid će moći ponovo da osvoji poverenje kao bezbedno sredstvo za transport», piše «Kelner štat ancajger».