1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

OXI odjekuje Evropom

N. Rujević (dpa, rtr, afp, tw)5. jul 2015.

Više od 60 odsto Grka podržalo vladu i odbilo mere štednje. Siriza najavljuje da je spremna na nove pregovore i nada se brzom kompromisu sa poveriocima. U Evropi se savetuju. Pitanje je da li će pregovora biti.

https://p.dw.com/p/1Ft5x
Referendum jubel athen griechenland
Foto: ap

Nakon što je izbrojano više od 90 odsto glasova, stvari su postale kristalno jasne: preko 62 odsto izašlih birača zaokružilo je NE (OXI), dok je dvostruko manje glasalo za predlog međunarodnih kreditora. Izlaznost (oko 60 odsto) je u svakom slučaju daleko viša od potrebnih 40 odsto. Ni u jednom jedinom okrugu opcija DA nema prednost. U prvim izjavama analitičari kažu da je za ovako ubedljiv ishod zaslužna visoka izlaznost mladih.

Pobeda demokratije

„Ovo nije mandat za raskid sa Evropom. Ovo je nalog za fer pregovore“, rekao je na državnoj televiziji premijer Aleksis Cipras. „Nema jednostavnih rešenja, ali može biti pravednih. Evropa ne sme da bude jednosmerna ulica štednje. (...) Grčkoj je potrebno jedinstvo. Danas slavimo pobedu demokratije. Siguran sam da ćemo uspeti.“

Grčki ministar finansija Janis Varufakis ponovio je nakon glasanja da Grčkoj treba otpis dugova i da o tome mora da se razgovara sa poveriocima. „Od sutra počinjemo da vidamo rane“, rekao je Varufakis na državnoj televiziji. On je optužio kreditore za ultimatim, zatvaranje banaka i pokušaj da se Grčka ponizi.

Odmah nakon objave prvih prognoza jedan portparol levičarske Vlade rekao je da će Atina preduzeti sve kako bi se postigao kompromis sa poveriocima. Cilj je da se dogovor postigne u roku od 48 sati, dodao je on.

Griechenland Referendum
Foto: Reuters/C. Hartmann

Šef opozicione Nove demokratije Antonis Samaras povukao se sa čela stranke, nakon što se pred referendum zalagao za prihvatanje kreditorskog predloga. Pretpostavlja se da će nova predsednica stranke postati bivša šefica diplomatije Dora Bakojani.

Hoće li biti novih pregovora?

Nemačka kancelarka Angela Merkel telefonirala je sa francuskim predsednikom Fransoa Olandom i oni su se saglasili da rezultat referenduma treba „poštovati“. Dvoje državnika trebalo bi da se sastanu sutra, dok će za utorak biti sazvan sastanak šefova država i vlada zemalja evrozone. Evropska komisija u saopštenju takođe navodi da poštuje ishod referenduma te da će se Žan-Klod Junker noćas i sutra savetovati sa „demokratski izabranim“ liderima zemalja evrozone.

Mnogi evropski političari poput predsednika Evropskog parlamenta Martina Šulca rekli su da sa Ciprasovom vladom više ne treba pregovarati u slučaju pobede opcije NE na referendumu. „Ako kažu NE, moraće da uvedu nekakvu valutu jer im evro kao sredstvo plaćanja neće biti na raspolaganju“, rekao je Šulc u nedelju ujutru za radio Dojčlandfunk.

No sam Šulc je ponešto promenio stav i nakon referenduma je u dnevniku nemačkog javnog servisa rekao da očekuje da grčka vlada dođe sa predlozima. On je oštro kritikovao „onog ministra finansija Grčke“ (sic!) i optužio Atinu da ne razume princip konsenzusa po kojem funkcioniše Evropa.

Ministar finansija Francuske Emanuel Makron zalaže se za razgovore u svakom slučaju kako bi se tražio kompromis između reformi i solidarnosti. Njegov belgijski kolega Johan Van Ofertfeld rekao je da se pregovori sa Atinom mogu nastaviti u roku od nekoliko sati.

Griechenland Referendum Freude auf dem Klafthmonos-Platz
Radost zagovornika opcije NE u centru AtineFoto: picture-alliance/dpa/Y. Kolesidis

Šef Narodne partije u Evropskom parlamentu Manfred Veber rekao je da „poštuje“ demokratsku odluku Grka, ali dodao: „Oni treba da znaju da nisu sami u Evropi, da u evrozoni postoji još 18 demokratija.“ U razgovoru za ARD je Veber, inače bavarski konzervativac, podsetio da je Janis Varufakis juče nazvao evropske partnere „teroristima“ i doda da su novi pregovori mogući samo ukoliko se o tome postigne saglasnost u 18 zemalja evrozone.

Ljutit je i šef nemačkih socijaldemokrata i vicekancelar Zigmar Gabrijel koji je za Tagesšpigel rekao da su sada svi mostovi za pregovore porušeni.

Opet „dan D“

Grčka je već propustila da uplati 1,5 milijardu evra Međunarodnom monetarnom fondu. Za sledeći u nizu „dana D“ već se proglašava 20. jul do kada treba vratiti 3,5 milijarde evra Evropskoj centralnoj banci (ECB). Ukoliko se to ne desi, ECB bi trebalo da ustanovi insolventnost Grčke i momentalno prekine program hitne pomoći grčkim bankama.

Taj program je prethodnog vikenda nominalno produžen, ali njegov obim nije povećan, tako da je levičarska Vlada u Atini morala da uvede kontrolu kapitala i zatvori banke. Grčka centralna banka je u nedelju uveče saopštila da će tražiti od ECB da poveća obim pomoći. Ministar finansija Janis Varufakis sastao se u nedelju uveče sa šefovima grčkih banaka. Nezvanično, razgovaralo se o taktici u nastupu prema ECB.