1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Otkri zagađenje i upozori na opasnost!

28. avgust 2010.

„Hajde da uspostavimo zeleni mir“ glasio je moto boraca za zaštitu životne sredine koji su 1971. u Kanadi osnovali Grinpis (Greenpeace). Devet godina u Nemačkoj nastaje evropski ogranak koji okuplja brojne stručnjake.

https://p.dw.com/p/OyKP
Grinpis u akciji
Grinpis u akcijiFoto: AP

Na današnji dan, 28.8. obeležava se 30 godina od osnivanja Grinpisa u Nemačkoj. „Prvo vozimo duž Ki Vesta i Tortuge“. Mada zvuči kao avantura, Regina Frerihs nije na krstarenju jedrilicom. Ona se bavi ronjenjem i u misiji je u Meksičkom zalivu kao članica tima stručnjaka Grin pisa. Plove Grinpisovim brodom „Arktik sanrajz“ i Regina kaže: „Zadužena sam za održavanje ronilačke opreme“.

Ovog puta ekolozi uzimaju uzorke vode u područjima duž američke obale koja nisu bila zagađenja naftnom mrljom. Zatim nameravaju da uporede kvalitet uzoraka vode uzetih na različitim mestima kako bi utvrdili posledice naftne katastrofe po životnu sredinu. Iskustva sa misije Regina opisuje na internet blogu. Ne boji se, iako se hemikalija Koreksit, koja je korišćena za otklanjanje nafte, veoma otrovna.

Biti spreman, otkriti zagađenja i upozoriti na opasnost po biosferu – to su najvažniji zadaci Grinpisa u Nemačkoj u poslednjih trideset godina. Jedan od osnivača Grinpisa u Nemačkoj, Harald Cindler kaže: „Mi smo oduvek bez uvijanja ukazivali na propuste i probleme, a to podrazumeva i sukobe“.

Flash-Galerie Deutschland Wochenrückblick 2010 KW 33 Greenpeace Deutschland wird 30
Foto: picture alliance/dpa

Mnoštvo fotografija sa protesta tokom protekle tri decenije

Na jednu od prvih akcija podseća fotografija čoveka na ispusnoj cevi broda Kronos, a Gerhard Valmajer, koji je napravio snimak, kaže:

„Naš član koji sedi na cevi bio je u opasnosti, jer je brod isplovljavao predveče ili noću. Plovio je do ušća Vezera, a onda je nestao na horizontu. Nismo bili spremni da isplovimo na otvoreno more i bili smo u dva gumena čamca pokušavajući da ga pratimo, osvetlimo, prihvatimo našeg čoveka. On nije bio vezan i da smo ga izgubili iz snopa svetlosti bio bi izgubljen“.

Ali, Grinpis je imao uspeha – sprečio je da brod i dalje istovaruje otrovne otpatke nemačke industrije boja u Severno more.

Grinpis se oslanja i na medije

Aktivistima je uspevalo da izvrše pritisak na zagađivače životne sredine i na političare. Grinpis ne posvećuje pažnju toliko masovnim akcijama, koliko spektakularnim, nenasilnim pojedinačnim poduhvatima koje preduzimaju hrabre, male profesionalne ekipe. Organizacija računa i na medije, objavljivane fotografija na kojima se vidi ono što je dobro i što je loše.

Jednom prilikom njeni članovi predali su ministrima za zaštitu sredine iz saveznih zemalja uzorke radioaktivnog peska kako bi upozorili na opasnost transporta radioaktivnog otpada iz Nemačke u Veliku Britaniju.

Grinpis je veliki protivnik nuklearne energije

Samo u vezi sa eventualnim skladištem radioaktivnog otpada u Gorlebenu pripremili su 12 hiljada stranica dokumenata. U centrali Grinpisa u Hamburgu rade stručnjaci – biolozi, ekolozi, inženjeri koji imaju i određene osobine – jake nerve, spremnost na angažovanje, samokontrolu. Gerhard Valmajer kaže: „Mi smo plaćeni, ali oni koji ovde rade su idealisti. Inače to niko ne bi radio. Želimo nešto da zaustavimo i promenimo“.

Grinpis provocira, ali priprema i stručna mišljenja kako bi potkrepio zahteve za većom zaštitom prirode. Oni ukazuju i na alternative. Grinpis je u Nemačkoj podsticao reciklažu hartije kako bi se smanjila seča šuma, napravio prvi frižider bez gasa koji stvara efekat staklene bašte, štedljivi auto koji sa tri litre goriva prelazi 100 kilometara i nudi ekološku struju iz sopstvenih kooperativa.

Kritičari zameraju što se Grinpisom rukovodi kao nekim koncernom. Hijerarhijski, centralistički, bez učešće baze u odlučivanju. U centrali u Hamburgu kažu da to omogućava brže reagovanje i organizovanje akcija. U svakom slučaju, Grinpis je svetski priznat i ima svoje mesto na svetskim konferencijama o klimi i u telima za zaštitu životne sredine.

Autori: K. Jeger, N. Briski

Odg. urednik: N. Jakovljević