1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Opozicija bez šansi

6. novembar 2013.

Na današnjim predsedničkim izborima u Tadžikistanu, apsolutni favorit je aktuelni šef države Emomali Rašmon. Ipak, zemlji koja grca u problemima potrebni su novi ljudi, tvrde posmatrači.

https://p.dw.com/p/1ACzV
Foto: Reuters

Glasači u Tadžikistanu biraju između šest kandidata. Ali, po istraživanjima javnog mnjenja, trenutni vlastodržac Emomali Rašmon (fotografija gore prilikom glasanja) može da računa na 90 odsto glasova. I direktor tadžikistanske fondacije „Evroazija“ (Eurasia) Ravšan Abdulajev, smatra da će Rašmon odneti glatku pobedu. „Sve napore opozicije u poslednjih deset godina, sve što su učinili za sopstveni politički rast, uništila je moć državnog aparata“, kaže Abdulajev za Dojče vele.

Pobednik izbora biće na funkciji predsednika najmanje sledećih sedam godina, Predsednik Rašmon ima 61 godinu i vlada čvrstom rukom već više od dve decenije. Zahvaljujući ustavnim promenama iz 1999. i 2003. godine, on ima pravo da učestvuje na svim izborima do 2020.

Rašmon bez pravih rivala

Kandidati opozicije nisu dorasli trenutnom predsedniku, tvrdi Ravšan Abdulajev: „Najverovatnije će svako od njih osvojiti po jedan ili dva odsto glasova, osim kandidata komunista. Njihov kandidat ima potencijal da stigne do pet odsto glasova“, kaže taj politikolog.

Advokatica i borac za ljudska prava Ojničol Bobonasarova mogla bi da bude ozbiljna konkurentkinja. Iza nje stoji islamska Partija preporoda. Ali nje nema na glasačkom listiću – jer njen izborni štab nije sakupio potrebne potpise za kandidaturu. Bobonasarova tvrdi da su za to krive državne institucije, koje joj nisu dale neophodna dokumenta. Pojedini sakupljači potpisa su i hapšeni. „Nisam mogla da zamislim da će me državni aparat ometati u tolikoj meri“, kaže Bobonasarvova za Dojče vele.

Sirotinja u centralnoj Aziji

Tokom predizborne kampanje, sve partije su glasačima obećavale bolji sistem obrazovanja i bolje zdravstvo. Najavljivana je i izgradnja jeftinih nekretnina i otvaranje novih radnih mesta. Ostaje nejasno odakle će sve to biti plaćeno.

Tadžikistansko-avganistanska granica
Tadžikistansko-avganistanska granicaFoto: DW/G. Faskhutdinow

Naime, Tadžikistan je najsiromašnija zemlja u centralnoj Aziji. Po procenama Svetske banke, bruto nacionalni proizvod je u 2012 iznosio samo 872 američka dolara po glavi stanovnika. Preko milion ljudi, odnosno trećina odraslih Tadžika, radi u inostranstvu, jer u sopstvenoj zemlji nema posaa.

Mnogi problemi u Tadžikistanu povezani su građanskim ratom koji je izbio nakon raspada Sovjetskog Saveza. Borba za moć između regionalnih klanova trajala je od 1992. do 1997. godine i prouzrokovala štetu od deset milijardi dolara. Dodatne teškoće stvara i nepovoljan geografski položaj zemlje. Tadžikistan deli južnu granicu sa Avganistanom i vlasti su u interesu bezbednosti prinuđene da izdržavaju 16.000 vojnika koji čuvaju tu oblast. To je veliki teret za nerazvijenu privredu zemlje.

Odnosi su loši i sa severnim susedom, Uzbeksitanom. Problem predstavlja i snabdevanje vodom. Uzbekistan je ove godine zaustavio isporuke gasa Tadžikistanu, pa je jedini izvor energije za celu zemlju jedna hidro-elektrana. To znači da država nema dovoljno struje za uredno snabdevanje domaćinstava i preduzeća.

Tadžikistanu je potrebna promena

Emomali Rašmon najavljuje da će izvesti zemlju iz saobraćajne i energetske izolacije, ali za to bi mu bio potreban novi tim stručnjaka, kaže direktor fondacije „Evroazija“ Ravšan Abdulajev. Naime, mnogi saradnici pr edsednika stariji su od 60 godina, naglašava Abdulajev.

On predviđa da Tadžikistanu predstoji dugi i teški prelazni period i da će neizostavno biti promena na važnim funkcijama. Mladi ljudi, koji su izgradili karijere nakon pada Sovjetskog Saveza, postaće okosnica društva „Oni će preuzeti funkcije u zemlji i političkim strukturama. Od te nove generacije će zavisiti budućnost zemlje“, zaključuje Abdulajev za Dojče vele.

Autori: Galim Faskudinov / Darko Janjević
Odgovorni urednik: Ivan Đerković