1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ombudsman i za vojnike

11. maj 2009.

Srbija je posljednja zemlja u Evropi, koja je uvela Instituciju ombudsmana za ljudska prava. O tome da li će uskoro Srbija i Bosna i Hercegovina dobiti ombudsmana i za vojsku, diskutovano je danas (11.5.) u Berlinu.

https://p.dw.com/p/Hnzd
Ombudsman za pitanje Oružanih snaga pomaže u prevazilaženju pretnji današnjice
Ombudsman za pitanje Oružanih snaga pomaže u prevazilaženju pretnji današnjiceFoto: AP

U Srbiji je ombudsman počeo sa radom tek pre godinu i po dana, za razliku od nešto dužeg staža te institucije u susednoj Bosni i Hercegovini koju je pre osam godina nametnuo tadašnji visoki predstavnik Volfgang Petrič.

Nacionalni ombudsman Srbije štiti ljudska prava svih građana, uključujući i pripadnike vojnih snaga. Različita istraživanja i statistike pokazuju, rečeno je na međunarodnoj konferenciji u Berlinu, da su protekli ratovi ostavili veliki trag i na psihu i na život vojske, a državni aparat nije učinio dovoljno da ublaži posledice.

I pored velikih problema pomenute populacije, koji su se gomilali decenijama, u Srbiji nema izgleda da bude osnovana posebna institucija ombudsmana za pitanja Oružanih snaga, kaže nacionalni ombudsman Srbije Saša Janković:

„Možda za nekih 10, 20, 30 godina možemo reći da treba ići u pojedinačne ombudsmane. U ovom momentu u Srbiji to nije slučaj.”

Vojnici BiH dobijaju vojnog ombudsmana

Da će Oružane snage susedne Bosne i Hercegovine dobiti svog ombudsmana, sada je već sasvim izvesno. Saradnja sa nemačkim kolegama datira još od 2006. godine. Zakon je prošao prvo čitanje u Parlamentu, i trebalo bi da u praksi zaživi za najdalje dva meseca, tvrdi predsednik Komisije za odbranu i bezbednost Parlamenta BiH, Branko Zrno:

Rajnhold Robe, nemački ombudsman za pitanje Oružanih snaga
Rajnhold Robe, nemački ombudsman za pitanje Oružanih snagaFoto: AP

„Ombudsman i jeste zbog toga da mu se svaki vojnik, svaki oficir, svaki pripadnik, Oružanih snaga može mu se slobodno obratiti po bilo kom problemu. On pokreće instrumente istrage, provere, kontrole, definiše probleme.“

„Berlinska izjava“ garant buduće saradnje

Cilj ove prve i budućih međunarodnih konferencija jeste da se stvore lični kontakti i razmene prekogranična iskustva i informacije. Potrebno je razviti saradnju koja će biti od dugoročnog interesa svih vojnika, kaže Rajnhold Robe, nemački ombudsman za pitanje Oružanih snaga. Robe je mišljenja da svaka nacija ima svoju sopstvenu vojnu kulturu i vojnu filozofiju:

„Ove razlike mogu da budu preduslov određenih konflikata. Budemo li, međutim, zajedno razvili uspešnu međunarodnu bezbednosnu politiku, ubeđen sam da ćemo moći da prebrodimo ove razlike, uspećemo da koordinišemo i naše nacionalne vojne principe i filozofije.“

Teoriju ombudsmana Robea potvrđuje i nemački ministar odbrane Franc Jozef Jung:

„Pretnje današnjice, kao što su međunarodni terorizam, oružje za masovno uništenje, državne krizno-konfliktne situacije, više ne možemo unilateralno da rešimo. Zato nam je i potrebna međunarodna saradnja.”

Prva međunarodna konferencija organizovana je povodom obeležavanja 50. godišnjice postojanja institucije ombudsmana za pitanja oružanih snaga Nemačke. Na kraju konferencija biće potpisana takozvana „Berlinska izjava“ koja će služiti kao model za međunarodnu razmenu i saradnju.

Autor: Selma Filipović

Odgovorni urednik: Ivan Đerković