1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Od Regana i Tačer do Obame i Kamerona

20. jul 2010.

Današnji sastanak Obame i Dejvida Kamerona prvi je zvanični susret dvojice lidera od stupanja Britanca na dužnost premijera. Hoće li biti Britanija i u buduće nastaviti sa insistiranjem na „specijalnim vezama“ sa SAD?

https://p.dw.com/p/OPwp
Ronald Regan i Margaret Tačer
Ronald Regan i Margaret TačerFoto: AP

Ideja o „specijalnom odnosu“ koji spaja Veliku Britaniju i Sjedinjene Američke Države datira još od kraja Drugog svetskog rata, i predstavlja koncept koji je tradicionalno imao važnu ulogu u (samo)sagledavanju pozicije Londona u svetskoj politici. Ta veza se posebno ogleda u politici odbrane i borbi protiv terorizma. Gvozdena dama, Margaret Tačer, koja se takođe nalazi u Vašingtonu, nedavno je ponovila da Britanija stoji uz SAD „u prvim borbenim redovima protiv islamskih fanatika, koji mrze naša uverenja, naše slobode i naše građane“. Analitičari su oduvek isticali da se Velika Britanija u svojim spoljnopolitičkim orijentacijama više oslanjala na Vašington, nego na Brisel.

Inače, Kameron je još 2006. godine, u svom govoru u glavnom gradu Sjedinjenih Država kritikovao „ropski odnos“ svoje države sa Vašingtonom. U protekle četiri godine, Kameron nije ponovio takvu izjavu. Jedino je pred polazak u Vašington rekao da je odnos dve države nejednak. „Uvek moramo da budemo svesni činjenice da smo mi slabiji partner u ovom odnosu. Amerika je moć i Pacifika i Atlantika“, rekao je britanski premijer.

Stručnjaci smatraju da je „specijalna veza“ između dve svetske sile i dalje živa. Iako je sam premijer Kameron ranije isticao da je Velika Britanija na spoljnopolitičkoj sceni nezavisnija od SAD nego ranije, očekuje se da će dvojica lidera, tokom prvog zvaničnog sastanka u Beloj kući, utvrditi i istaći poseban oblik povezanosti između dve nacije.

Hladniji pristup

Umesto da se previše usmeri na SAD, Kameron želi da u svojim spoljnopolitičkim nastojanjima produbi veze i sa ostalim državama. Na primer, sa nekadašnjom britanskom kolonijom – Indijom, sa kojom želi da izgradi novi, poseban odnos. „Takve izjave su više bile političke poruke pred izbore“, smatra Majkl Vilijams, stručnjak za transatlanske odnose. „Naravno da je neophodno da London gradi jake veze sa svim državama. Međutim, preterano bi bilo kada bismo verovali da bi Indija i Velika Britanija razvile isti stepen bliskosti kakav postoji između Britanije i SAD.“

Dejvid Kameron
Dejvid KameronFoto: picture-alliance/dpa

Vašington, pak, mnogo hladnije gleda na Kameronovo preusmeravanje transatlanskih veza. Za razliku od svojih prethodnika, Barak Obama, smatraju analitičari, nema poseban odnos prema Britaniji. „Termin ‘specijalni odnos’ je smešan“, smatra Klaus Lares, stručnjak za britansku i američku spoljnu politiku, dodajući da „svaki premijer i svaki predsednik potvrđuje da ovakva vrsta odnosa postoji, ali da mediji sa druge strane to obično opovrgavaju.“

On dodaje da se poseban odnos dve države najčešće ogleda „u oblastima odbrambene saradnje, pre svega u pogledu razmene informacija“, navodeći da tako blisku saradnju, SAD i Velika Britanija nemaju sa drugim državama. „Zato, u tom slučaju, postoji poseban odnos dve države“, kaže Lares.

Da poseban odnos postoji upravo kroz političku, obaveštajnu i vojnu saradnju, smatra i Majkl Vilijams. „Takav odnos postoji danas između Obame i Kamerona, podjednako kao što je postojao i ranije između Regana i Margaret Tačer.“

Međutim, slika o bilateralnim odnosima dve zemlje ne bi trebalo da bude projektovana i na svetsku scenu, budući da su London i Vašington često oštro suprotstavljeni kada je reč o nekim globalnim temama, smatraju stručnjaci. Te razlike bi mogle da budu još i veće. „Postoje oblasti u politici oko kojih dva čoveka moraju da budu suprotstavljenih mišljenja jer njihove države moraju da zauzimaju različite pozicije u svetu“, smatra Lares.

Nafta, štednja i Avganistan – potencijalni izazovi

Zaoštravanju odnosa između dve zemlje doprinela je i havarija u Meksičkom zalivu. Iako je oštro kritikovao rad najveće britanske kompanije „Britiš petroleum“, koja radi i dalje na zaustavljanju isticanja nafte u okean, Obama je istakao da njegovo nezadovoljstvo nije upereno protiv Velike Britanije.

Obama besan na BP
Obama besan na BPFoto: AP

„Bez obzira na to, Kameron je bio nezadovoljan takvom izjavom američkog predsednika, jer je, umesto skraćenice ’BP’, Obama upotrebio termin ’Britiš petroleum’, i time naglasak stavio na ono ’Britiš’, čime je loptu prebacio na teren Velike Britanije kao države, a ne konkretno u dvorište same kompanije“, kaže Lares.

Ima i drugih tema, koje bi potencijalno mogle da utiču na odnos dve države. Tako na primer, oštre mere štednje Londona, Vašington vidi kao kontraproduktivne. Osim toga, pitanje ostajanja britanskih trupa u Avganistanu, takođe predstavlja veliki izazov.

Svejedno, bez obzira na moguća neslaganja, ali i napore u cilju modernizacije transatlanke veze u budućnosti, stručnjaci veruju da dvojica lidera neće u skorije vreme ugroziti „specijalni odnos“ jer im to jednostavno nije u interesu.

Autori: Mihael Knige / Relja Božić

Odg. urednik: Nemanja Rujević