1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Obamu za predsednika – Francuske!

4. mart 2017.

Ne zna baš jezik, ali je ugledan i iskusan političar. Dobro izgleda i – trenutno je nezaposlen. Siti skandala i sopstvenih političara, već 40.000 građana traže da Barak Obama postane predsednik Francuske!

https://p.dw.com/p/2YdeQ
Screenshot Frankreich Präsidentschaftswahl Obama Petition
Foto: http://obama2017.fr/

Plakati mogu da se vide svuda po Parizu, a peticiju na internetu već je potpisalo više od 40.000 ljudi. Barack Obama je možda izgubio posao u SAD, ali njega sada neki žarko žele kao kandidata za predsednika Francuske.

„Cilj ove operacije jeste da ljudi malo razmisle o tome šta se događa s ovim našim izborima", kaže jedan od organizatora inicijative obama2017.fr. „Da se malo nasmeju i da malo sanjaju – na primer da Obama postane naš predsednik".

Inicijativa da bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država bude kandidat na predstojećim izborima za predsednika Francuske rodila se u glavama četvorice Parižana u tridesetim godinama – nakon par piva. Ne žele da otkriju svoja imena, ali su spremni da razgovaraju o njihovoj inicijativi. A razlog za anonimnost je sledeći: „Nismo pokrenuli ovu inicijativu da bismo promovisali sami sebe", kaže jedan od njih i dodaje da su zapravo svi prilično apolitični. „Razgovarali smo o našim francuskim izborima i o našim strahovanjima zbog toga šta bi moglo da se dogodi s našom zemljom ako ekstremistička stranka pobedi."

Razočarani birači

Zaista, ta inicijativa odlično se uklapa u prilično raširenu nesklonost birača prema svim glavnim kandidatima na predsedničkim izborima. Povrh toga, dvoje od kandidata, Marin Lepen ekstremno desničarskih gledišta i konzervativni bivši premijer Fransoa Fijon, do grla su u optužbama o proneveri javnog novca.

Kandidat je još i 38-godišnji bivši ministar privrede Emanuel Makron, ali njegov nedostatak su – njegova mladost i status autsajdera. Zato se on smatra „lakom kategorijom" koja verovatno neće da osvoji baš mnogo glasova – bar ne u prvom krugu.

Generalno gledano, razočarenje političarima je duboko: još u decembru je agencija IPSOS sprovela istraživanje čiji rezultati pokazuju da čak četvrtina Francuza razmišlja da na izborima u aprilu preda – prazan, beli listić.

„Svi su zabrinuti, ali i nezadovoljni kandidatima i onime što oni nude", kaže analitičarka Nikol Bašaran. Sve te francuske političare „večito gledamo i oni se stalno vraćaju", kaže Bašaranova. To raspoloženje se odlično vidi i na internet-stranici obama2017.fr na kojoj se traži pravi „okean promena" u upravljanju zemljom, a koje bi trebalo čak da dovedu do nove, „Šeste republike" (Peta republika uspostavljena je Ustavom iz 1958. nastalim u jeku francuskog rata u Alžiru, prim. red).

Na toj stranici navodi se da bi birači Francuske trebalo da „daju lekciju u demokratiji čitavoj planeti tako što će da izaberu stranca za predsednika". Povrh toga, dodaje se da „Barak Obama ima najbolji curriculum vitae na svetu za taj posao".

„Zašto uvek imamo iste starce?" – pitaju se na toj stranici. Takođe, svi u Francuskoj odlično znaju da je većina francuskih političara svih usmerenja pohađala iste elitne škole i da kad jednom kroče u politiku, ostaju tamo večito.

Doduše, priznaje se da je i Barak Obama pohađao elitne škole – univerzitet Kolumbija i pravni fakultet na Harvardu – ali se i konstatuje: „Obama predstavlja nešto čemu se divimo tu u Francuskoj, on je neko ko bi mogao da ujedini ljude."

Vreme za promene?

U blizini trga Plas Dekliši na severu Pariza, nekoliko prolaznika zastaje pred plakatom inicijative „Obama za predsednika Francuske" – na kojem je i njegova poznata parola Yes, we can, koja je na ovim plakatima ipak prevedena: Oui on peut. „Voleo bih malo promene", priznaje penzioner Mišel Dikudr. „Barem da je kao u anglosaksonskim zemljama. Kada tamo neki politički kandidat izgubi izbore, on se više ne takmiči. Ovde se kandiduju po tri ili četiri puta ponovo."

„Ovogodišnji izbori su glupost", žali se 55-godišnja Neli Benison. „Kada bi se Obama kandidovao, ja bih glasala za njega."

Evropa je sa euforijom dočekala izbor Obame u SAD pre desetak godina. Ali Obama se tokom svoja dva mandata mnogo više usmerio na odnose s Azijom i na pacifičko područje, nego na probleme Evrope. Uprkos tome, prema istraživanju Pew Research Center, prošlog leta ogromna većina građana u pet zemalja Evrope mislila je da je Obama napravio prave korake u svetskoj politici. To, na primer, misli čak 86 odsto građana Nemačke i 84 procenta građana Francuske.

Nasuprot tome, većina Evropljana razočarana je izborom Donalda Trampa – iako najnovija istraživanja pokazuju da bi mnogi i u Evropi rado uveli Trampovu spornu zabranu ulaska građana čitavog niza muslimanskih zemalja. Ali politološkinja Nikol Bašaran tvrdi da je Obama osvojio srca Evropljana: „Mislim da je teško pronaći zemlju u kojoj je Barak Obama bio popularniji nego što je to bio u Francuskoj. Doduše, njegova popularnost je nešto splasnula pred kraj, ali on je još uvek ostao idealna ličnost: elegantan, harizmatičan, mudar, mlad, dobro povezan..."

Košarkaška dvorana bi mogla da bude mali problem

Nije poznato da li je Barak Obama čuo da ga neki želi na čelu Francuske – svi pokušaji da ga kontaktiraju ostali su neuspešni. Ipak, čini se da ne postoje neke velike šanse da on ima takvih ambicija – i da bi to uopšte bilo moguće.

Kao prvo, već do 15. marta trebalo bi sakupiti milion potpisa da bi se on uvrstio među kandidate. On bi trebalo i da bude državljanin Francuske – i u tom smislu jedan preduzimljivi pravnik napisao je na internet-stranici uputstva kako steći državljanstvo u rekordnom roku.

Tu još dolazi i problem finansiranja izborne kampanje. Četvorica Parižana otvorili su svoje novčanike za štampanje izbornih plakata Obame i zalepili ih po Parizu. Ali kampanja koja bi pokrila čitavu Francusk, sasvim je druga kategorija izdataka. „To je bila naša prilično skupa šala", priznaje uz smeh jedan od organizatora.

Ipak, ima i elemenata koji ulivaju nadu: Obamin omiljeni hamburger sa sirom i pomrit (french-fries) i dalje može da se nađe širom Pariza. Ima i dovoljno košarkaških terena, iako je veliko pitanje da li bi Obama dobio svoju košarkašku dvoranu i u Jelisejskoj palati kao što mu je bila postavljena u Beloj kući.

A boja kože?

Ali postoji još jedan problem u Francuskoj. Tu zemlju potresaju skandali o policijskoj diskriminaciji osoba drugačije boje kože, a i neraspoloženje protiv došljaka je prilično rašireno. Zato se nameće i pitanje: da li je Francuska zrela za crnog predsednika?

Unruhen in Frankreich Kinder Alltag in Clichy-sous-Bois
Deca na severoistoku Pariza, u jesen 2005. kada je danima vladao nasilje na ulicama u znak protesta zbog smrti dvojice tamnoputih tinejdžera koje ubila policija.Foto: AP

Analitičarka Nikol Bašaran: „Na žalost, prilično sam sigurna da Francuska nije spremna za crnog predsednika. Ali Francuzi bi bili spremni da prihvate Baraka Obamu. Na svetskoj pozornici njegova boja kože gotovo da se nije primećivala. On je jednostavno bio samo predsednik Amerike."

Organizatori inicijative se ne slažu s tim da bi to mogao da bude problem. „Mislim da bi Obama bio savršen. Obavio je svoj posao u SAD, baš kao što je i nama potreban neko da to uradi u Francuskoj."

Ali dobro, šalu na stranu, za koga će oni glasati na ovim izborima? Organizator kampanje samo trenutak razmišlja pre nego što kaže: „Pa za Baraka Obamu!"