1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Obama bi da završi, ono što je Buš započeo

2. decembar 2009.

„Kada bih verovao da prilike u Avganistanu i Pakistanu ne ugrožavaju bezbednost SAD, odmah bih naredio povratak vojnika“, rekao je američki predsednik Barak Obama obrazlažući odluku o slanju novih trupa u Avganistan.

https://p.dw.com/p/KnPG
Barak Obama
Barak ObamaFoto: AP

Obama je svestan toga da brojni njegovi birači odavno više ne veruju u to da rat na Hindukušu ima nekog smisla. Predsednik je ipak odlučio da rat „privede kraju“. I tako je od Bušovog, invazija na Avganistan postala i Obamin rat.

Govor koji je Barak Obama održao pred kadetima vojne akademije Vest Pojnt nije zapravo bio upućen njima. Predsednik se obratio naciji, koja je već umorna od rata.

"Ovu odluku ne donosim lako", izjavio je Obama i dodao kako se i u trenutku dok on govori u Pakistanu i Avganistanu planiraju novi napadi na SAD. Prvi čovek Bele kuće je najavio slanje dodatnih 30.000 vojnika u Avganistanu.

„Nakon 18 meseci vojnici će početi da se vraćaju kućama. Ova pojačanja su potrebna kako bismo zadržali vojnu inicijativu, uz istovremenu obuku avganistanskih snaga bezbednosti koje bi onda bile u stanju da se staraju o bezbednosti u svojoj zemlji", rekao je Obama.

Predsednik najavio i datum povlačenja

Dodatne snage će biti upućene početkom naredne godine. SAD će tako u Avganistanu imati 100.000 vojnika. Novost je da je Obama prvi put naveo i datum povlačenja, koji bi navodno trebalo da počne u julu 2011. Ojačanim trupama, dakle, ostaje svega 18 meseci da spase misiju koja se već osam godina vodi kao neuspešna.

Predsednik dobro zna da ovakvom odlukom testira i strpljenje sopstvene „biračke baze“. S druge strane, demokrate su u Kongresu najavile otpor odluci o slanju novih vojnika u rat. Obama je pokušao da razoruža svoje kritičare, tako što je i sam izneo neugodne činjenice.

"Rat u Avganistanu nije izgubljen, ali već nekoliko godina se stanje pogoršava", rekao je Obama.

Govorio je o korupciji i izbornoj prevari. Nije skrivao ni troškove misije. Pojačanje trupa će koštati dodatnih 30 milijardi dolara.

Uhapšeni ekstremisti

Obama je govorio i o nešto drugačijim ciljevima u Avganistanu. Više nije bilo reči o demokratizaciji te zemlje, niti o konačnoj pobedi nad talibanima, nego da se oni moraju biti oslabljenju u toj meri, da ne predstavljaju opasnost po vladu u Kabulu.

Avganistan ne sme ponovo biti utočište teroristima Al Kaide, a snage bezbednosti te zemlje moraju biti ojačane. Obama je svestan i toga da rešenja za Avganistan nema dok se ne reši i stanje u Pakistanu, gde talibani imaju važna uporišta.

"U poslednjih nekoliko meseci smo uhapsili ekstremiste u SAD, koji su poslati iz Avganistana i Pakistana kako bi ovde izveli napade", rekao je Obama.

Obamin ugled u zemlji i inostranstvu zavisiće ne samo od uspeha misije u Avganistanu, nego i od toga koliko će saveznici u okviru NATO-a, izaći u susret zahtevima Vašingtona, da pošalju još vojnika. Nezvanično se pominje, kako su SAD od saveznika u Evropi zatražile dodatnih 10.000 vojnika.

Nemački mediji u svakom slučaju prenose kako vlada u Berlinu već razmatra da sadašnji limit vojnika za Avganistan poveća sa 4.500 na 6.500 pripadnika Bundesvera.

autor: Azer Slanjankić

odg. urednik: N. Jakovljević