1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„O Nemačkoj“ u Luvru

3. april 2013.

Francuzi imaju dobre razloge da veruju da se upravo tamo stvarala istorija umetnosti 19. i početkom 20. veka. Izložba „O Nemačkoj” u Luvru pokazuje da i Nemci itekako imaju šta da pokažu.

https://p.dw.com/p/188cM
Foto: Bertrand Guay/AFP/Getty Images

U pariskom muzeju Luvr otvorena je izložba „O Nemačkoj (1800-1939)“. Predstavljeno je oko 200 ostvarenja najznačajnijih nemačkih slikara tog perioda, s ambicijom da otkriju, kako društveno-istorijski, tako i intelektualni i duhovni kontekst u kojem su dela nastala. Izložba je deo obeležavanja 50-godišnjice Jelisejskog ugovora o prijateljstvu Francuske i Nemačke, koji su 1963. godine potpisali Šarl de Gol i Konrad Adenauer.

Kao intonacija te velike izložbe, posetioca, odmah po ulasku, čeka čuveni Tišbajnov portret Getea koji meditira u ambijentu antičkog pejzaža. Slika je nastala znatno pre 1800. godine, ali ukazuje na preovlađujuće uticaje koji će formirati i reprezentovati nemački duh početka 19. stoleća: to su pre svega grčka i rimska antika, kojima se pridružuje i gotska fantastika.

Francuska i Pariz imaju razloga da veruju da su, za života jednog Degaa ili Van Goga, bili svetska metropola umetnosti. Ali i Nemačka ima šta da pokaže.
Francuska i Pariz imaju razloga da veruju da su, za života jednog Degaa ili Van Goga, bili svetska metropola umetnosti. Ali i Nemačka ima šta da pokaže.Foto: DW

Podsećanje na Getea

Počev od tog čuvenog portreta, 200 izloženih ostvarenja izražavaju, na likovnom planu, teme i ideje koje u intelektualnoj istoriji Evrope reprezentuju nemački duh od tada pa do 1939. godine. Ambicije priređivača (među kojima su dva poznata istoričara umetnosti i jedan filozof) nisu bile samo da naprave antologijski izbor ostvarenja eminentnih slikara te epohe – od Kaspara Davida Fridriha do Maksa Bekmana – nego i da otkriju istorijski, društveni, tehnički i intelektualni milje u kojem su ta ostvarenja nastala i podsete na refleksije i ideje velikih mislilaca tog vremena, na prvom mestu samog Getea.

U prvoj polovini tog perioda, multikonfesionalna, teritorijalno rascepkana Nemačka, nestabilnih granica, različitih i suprotstavljenih političkih i kulturnih težnji, traži duboko jedinstvo koje će povezati sve Nemce – od Bavarske do Baltika. Izložba pokazuje da su stvaraoci iz konglomerata različitih nemačkih kraljevstava učestvovali u kovanju tog jedinstva do samog proglašavanja Bizmarkovog carstva u Versaju 1871. godine.

Posetioce već na ulazu dočekuje romantični portret Getea, Johana Hajnriha Vilhelma Tišbajna
Posetioce već na ulazu dočekuje romantični portret Getea, Johana Hajnriha Vilhelma Tišbajna

Ako su romantični period prve polovine 19. veka obeležili svojim ostvarenjima Kaspar David Fridrih i Oto Runge, Bizmarkovo carstvo, proglašeno 1871. u Versaju, reprezentuje Arnold Beklin i slikari koji u vreme industrijske ekspanzije ne sanjaju pred pejzažom u izmaglici. Nemačko jedinstvo ostvareno je politikom, ratom i industrijom. Nemačko carstvo je već tada moderna i moćna država i zato sa slika nestaju mitološka bića, pastiri i idilični pejzaži, a pojavljuju se građani i radnici i realni, neidilični ambijenti.

Uticaj umetnosti na stvaranje nemačkog jedinstva

Izložba predstavlja kako je likovna umetnost u Nemačkoj, od romantizma do ekspresionizma, ne samo pratila nego aktivno i angažovano učestvovala u stvaranju nacionalnog jedinstva i drugačije Nemačke, da bi kasnije izražavala ideološko izopačavanje i naličje tog jedinstva u vremenu uspona nacizma, koje se završio Drugim svetskim ratom.

Možda je i najimpresivniji taj završni deo izložbe u kojem su jedni do drugih postavljeni prikazi strahota rata Ota Diksa, tragično viđenje stradanja Kete Kolvic, ironične, jetke, satirične slike Georga Grosa i proročke slutnje Drugog svetskog rata Maksa Bekmana. Izložba se završava njegovom slikom „Pakao ptica“, koju je naslikao 1938. u izbeglištvu u Holandiji, nakon što su mu nacisti sva ostvarenja svrstali u „degenerisanu umetnost“. Na toj slici užasna ptica, koja asocira na orla – simbol Trećeg Rajha, masakrira telo čoveka, možda i samog slikara koji nemoćan leži. Kao univerzalna antiratna poruka, ta slika se poredi sa Pikasovom „Gernikom“.

Od romantike, nakon ujedinjenja, nije ostalo mnogo – naročito u delima Maksa Bekmana
Od romantike, nakon ujedinjenja, nije ostalo mnogo – naročito u delima Maksa Bekmana

Izložba u Luvru svoj naslov duguje knjizi „O Nemačkoj“ francuske spisateljice Madame de Stael (Žermen de Stael), koju je napisala u vreme kad je Napoleon osvajao Nemačku. Više od dva veka kasnije to literarno-istorijsko ostvarenje, koje je Napoleon naredio da se uništi, doživelo je ovom izložbom svoju tihu rehabilitaciju.

Autor: Dževad Sabljaković, Pariz
Odgovorni urednik: Ivan Đerković