1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Novo poluvreme u odnosima EU-BiH

„Otvaranje dijaloga o bezviznom režimu novo je poluvreme u odnosima između EU i BiH i prva prava 'rentra' koju će, nakon skoro 20 godina izolacije, direktno dobiti svi naši građani od EU", rekao je za DW Nikola Špirić.

default

Oli Ren i Nikola Špirić

Predsjedavajući Saveta ministara Bosne i Hercegovine, Nikola Špirić, danas će se sastati s potpredsjednikom Evropske komisije Žakom Baroom i tom prilikom će 'dijalog' o postepenom ukidanju viznih ograničenja za sve građane BiH, biti formalno otvoren. Odmah nakon ovog sastanka i ceremonijalnog otvaranja 'dijaloga', resorni timovi Evropske komisije i Bosne i Hercegovine nastaviće već započetu proceduru sektorskih priprema „mape puta“ u cilju stvaranja administrativno-tehničkih, sigurnosnih i drugih uslova za konačnu primjenu evropske politike o slobodi kretanja i za Bosnu i Hercegovinu.

„Uvjeren sam da će sve institucije vlasti BiH, najnovije poruke iz Brisela shvatiti maksimalno ozbiljno i da ćemo svi predano raditi na ispunjavanju uslova koji će nam sutra i narednih dana i sedmica iz Brisela biti postavljeni. U pitanju je, naravno proces koji počinjemo realizovati već od ponedjeljka, ali dužina tog procesa će, siguran sam, sada zavisiti samo od nas, naših institucija i naše odlučnosti da istrajemo na ovom i na drugim poslovima koji nas očekuju nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, već od 16. juna ove godine“, izjavio je Špirić.

Za mesec dana 'mapa puta' u Sarajevu?

On je izrazio nadu da će potpredsjednik Baro i Evropska komisija „već za mjesec dana“ pripremiti „mapu puta“ za Bosnu i Hercegovinu i zvanično je obnarodovati u Sarajevu, a svoj jednodnevni boravak u Briselu Špirić je nazvao „i ceremonijalnim i suštinskim“ jer označava početak jedne vrlo važne faze u odnosima između EU i BiH koja se temelji na povjerenju, a sa druge strane pokazuje da su ti odnosi postali dvosmjerna ulica u kojoj se obje strane žele pridržavati 'saobraćajnih propisa'.

Na pitanje da li BiH raspolaže institucionalnim kapacitetima za izvršavanje predstojećih obaveza, Špirić je izjavio da ne strahuje od nedostatka takvih potencijala već od „nedostatka političke volje“. „Za sadašnje izazove na putu evropskih i sjevernoatlantskih integracija, BiH ima institucionalne kapacitete, a od političke volje glavnih aktera vlasti će zavisiti da li ćemo stvarati optimalne institucije i stručne službe za nove zadatke koji nas očekuju“, izjavio je Špirić. On je rekao da od zvaničnika EU tokom boravka u Briselu neće tražiti nikakve poklone, ali hoće zahtijevati veće razumijevanje i naklonost prema zemlji koja je „jedina u Evropi i svijetu proteklih godina prolazila kroz tri paralelna procesa: prvi je obnova ratom porušene zemlje i izgradnja povjerenja, drugi je proces tranzicije i privatizacije, a treći je proces evro-atlantskih integracija.

„Žalim zbog nesporazuma s ministrom Sadovićem, ali...“

Povodom nesporazuma s ministrom bezbednosti, Tarikom Sadovićem, o tome ko bi trebalo da predvodi delegaciju Bosne i Hercegovine na otvaranju viznog dijaloga, predsjedavjući Saveta ministara BiH, Nikola Špirić, izrazio je „žaljenje što je do nesporazuma došlo“ i ustvrdio da takvom nesporazumu s ministrom Sadovićem „ni jednim svojim potezom“ nije doprinio. „Bojim se da već predugo plaćamo cijenu nerazumijevanja suštine i da neku vrstu iracionalne histerije pokušavamo i dalje iznositi iz Bosne i Hercegovine, što nije dobro za našu zemlju. Mislim da se radi o kvalitetu i dobiti za svaku državu kada joj se pruži prilika da je u Briselu, na poziv Evropske komisije, predstavlja premijer. Od mene bi bilo krajnje neodgovorno kada bih na takav poziv odgovorio odbijanjem. Uvjeren sam da Brisel vrijedi uvažavati, ali to ne znači i omalovažavati bilo čiju funkciju unutar BiH. Takve zamke i nesporazume, morali bismo svi što prije prevladati u interesu viših ciljeva. Uvjeren sam da ćemo ove sedmice napraviti dobar posao za građane BiH i to je ono što bi trebalo biti i najbitinije“, izjavio je za RDW predsjedavajući Saveta ministara BiH, Nikola Špirić.

OHR je potrošena formula

Na pitanje zbog čega se prošle sedmice u sjedištu UN u Njujorku ponovo zalagao za zatvaranje Ureda OHR-a, ako mu je poznato da EU o ovom pitanju ima drugačije mišljenje, Špirić je odgovorio da su „ostvareni uspjesi u BiH najbolji argumenti protiv OHR-a“. „Uvjeren sam da je model vladanja Bosnom i Hercegovinom uz pomoć bonskih ovlasti potrošena formula za zadatke koji su pred nama. Ipak, prije donošenja konačne odluke o zatvaranju OHR-a trebalo bi vrlo ozbiljno i zrelo procijeniti da li su domaće institucije dovoljno razvijene da bi mogle preuzeti na sebe nove izazove ili nisu. Umjesto takve studijske analize naših sposobnosti, u BiH se ponovo otvorila rasprava koja nije u interesu naših građana, o tobožnjim prijateljima i neprijateljima OHR-a, što je smiješno. Međunarodna zajednica je uradila mnogo dobrih stvari u BiH, ali nije ni bezgrešna. Došlo je vrijeme za nove modele koji će dozvoliti Bosni i Hercegovini da proživi fazu otrežnjenja, jer nisam nikada čuo za priču po kojoj su djeca, nakon smrti roditelja, donijeli odluku da zapale kuću u kojoj su rođeni“, izjavio je Špirić.

  • Datum 26.05.2008
  • Autor Zekerijah Smajić, Brisel
  • Podelite sa Pošaljite Fejsbuk gugl+
  • Štampaj Odštampaj stranicu
  • Trajni link http://p.dw.com/p/E5vQ
  • Datum 26.05.2008
  • Autor Zekerijah Smajić, Brisel
  • Podelite sa Pošaljite Fejsbuk gugl+
  • Štampaj Odštampaj stranicu
  • Trajni link http://p.dw.com/p/E5vQ