1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nove poruke Edvarda Snoudena

Sasa Bojić28. maj 2014.

Edvard Snouden se, dok je radio za tajnu službu NSA, posebno bavio komunikacijom nemačkih građana, kao što je rekao u intervjuu za magazin Štern. Večeras se emituje i njegov prvi intervju na za američke medije.

https://p.dw.com/p/1C84r
Russland USA NBC Nightly News Interview mit Edward Snowden in Moskau
Foto: Reuters

U intervjuu za magazin Štern, Snouden je rekao da se bavio sakupljanjem informacija i njihovom analizom. Najveći broj sistema koji je koristio služio je presretanju komunikacije nemačkih građana. To je dolilo ulje na vatru rasprava koje se već mesecima vode u Nemačkoj. Takozvana „afera NSA“ je bila povod za formiranje anketnog odbora Bundestaga, koje je tražila opozicija. Jedan od njenih zahteva je da se pred tim odborom sasluša lično Snouden. Sada je predsedavajući tog odbora, demohrišćanski političar Patrik Sensburg, rekao da se, prema njegovim saznanjima, Snouden nije bavio specijalno nadzorom komunikacije građana u Nemačkoj. Sensburg je dodao da, ukoliko Snouden ne podnese originalna dokumenta na koja se poziva, bivši informant NSA više neće važiti kao kredibilan svedok pred anketnim odborom. Inače, Nemačko državno tužilaštvo je saopštilo da neće pokretati istragu protiv NSA zbog špijuniranja nemačkih građana jer za to ima premalo dokaza. To je izazvalo dodatno ogorčenje opozicije, pre svega Levičarske stranke.

Poruke Nemačkoj i Nemcima

„Edvard Snouden je dobar pripovedač“, piše Štern, „bar kada se radi o njegovoj omiljenoj temi: koliko je svemoćna globalna industrija nadzora i koliko joj je stalo da špijunira naše živote. Jer, digitalni tragovi dobrom analitičaru poput njega otkrivaju sve o nekom čoveku: gde živi, za koga će glasati na sledećim izborima, pa i – koga voli.“ Na osnovu registrovanja signala mobilnih telefona na određenom području, gotovo savršeno može da se sazna kuda se neko kretao i sa kim se sastajao. „Povezujući i analizirajući podatke, znam ne samo kada ste legli u krevet, već i – s kim“, rekao je Snouden. Ali, jedna od njegovih najznačajnijih poruka upućena je upravo nemačkim parlamentarcima: „Znam kako sistemi (nadzora) tehnički funkcionišu; poznajem i odgovarajuće smernice. Čudilo bi me kada bi poslanici nemačkog Bundestaga zaista mislili da ne bi saznali ništa novo kada bih sve to izneo.“

Nemačka vlada ne želi da ljudi SAD

Nemačka obaveštajna služba BND služi se sličnim metodama kao i NSA, prenosi dalje Snouden. On je potvrdio i da su pripadnici BND imali pristup programu NSA „X-Keyscore“ koji pretražuje milijarde podataka o komunikaciji nemačkih građana: „Nemačke službe dele krevet sa Amerikancima“. Snouden je dodao da samo zato može da razume protivljenje dela nemačke vlade istrazi postupaka NSA: „Očigledno se zataškavaju činjenice koje bi izazvale ogorčenje javnosti.“ Anketni odbor Bundestaga hoće da sasluša Snoudena, ali nemačka vlada još se nije izjasnila o tome može li da garantuje bezbednost bivšem američkom informantu. Ona se čak poziva na jednu ekspertizu prema kojoj bi Snoudenov dolazak ugrozio dobrobit Nemačke, jer bi „verovatno teško i trajno poremetio odnose sa SAD.“

Pohvala nemačkim građanima

Snouden je za Štern rekao i da bi ga vrlo radovalo da se neko vreme zadrži u Nemačkoj, te da je vrlo impresioniran pažnjom koju građani Nemačke posvećuju ljudskim pravima. On je od nemačkih političara zatražio da se „mnogo jasnije“ izražavaju o toj temi i da se založe za zaštitu privatne sfere. „Jer, upravo Nemačka sada ima veliku šansu da poboljša poštovanje ljudskih prava i to ne samo za Nemce, već i za sve ljude sveta.“Snouden ne veruje tvrdnjama da bi zbog toga transatlantsko partnerstvo pretrpelo štetu: „Veruju li u Nemačkoj zaista da bi Sad kaznile Nemce za to što vode računa o ljudskim pravima?“

Odgovor na optužbe

Optužbe da sarađuje sa ruskom vladom ili čak ruskom tajnom službom FSB – koje je izneo nekadašnji pukovnik KGB Oleg Kalugin, Snouden je najoštrije odbacio kao „apsurdne“ i „smešne“. On prenosi da su mu SAD poništile pasoš i tako mu praktično postavile klopku. „SAD su znale da Rusija nije bila moj cilj. A šta bi ruska vlada uopšte mogla da mi ponudi?“ Da ga zanima novac, kaže, mogao bi samo da prhvati neku od mnogobrojnih ponuda da napiše knjigu ili preuzme rukovođenje nekom firmom za digitalne tehnologije. „Da mi je najvažnija lična bezbednost, nikada ne bih odlazio sa Havaja“ – O Olegu Kaluginu Snouden kaže samo da je špijun koji je „za jedan ček CIA“ izdao svoju zemlju.