Nova nemačka spoljna politika
27. oktobar 2009.„U spoljnoj politici nije reč samo o kontinuitetu, nego i o tome da se nešto počne iznova“, rekao je Vestervele u jednoj od prvih izjava. Međutim, kada je o osnovnim opredeljenjima reč, nerealno je očekivati bilo kakav novi početak.
Evropska unija i NATO su za Nemačku najvažniji savezi, tesna saradnja sa SAD i dobri odnosi sa Rusijom, takođe su među prioritetima. U koalicionom sporazumu se naglašava i poseban odnos Nemačke prema Izraelu i kaže se da crno-žuta vlada rešenje bliskoistočnog problema vidi u dve države – pored Izraela i onoj palestinskoj.
Trebalo bi osnažiti dijalog o pravnoj državi sa Kinom, o iranskom nuklearnom programu sa Teheranom, a Turska ne može da učekuje da će automatski biti primljena u EU. U koalicionom sporazumu se ne pominje eventualno povlačenje pripadnika Bundesvera iz Avganistana. Sve to odlikovalo je i spoljnu politiku predhodnih vlada.
Povlačenje nuklearnog oružja
Međutim, liberali bi nešto novo u politici bezbednosti i Vestervele je rekao:
„Želimo da bude povučeno i poslednje nuklearno oružje iz Nemačke i o tome ćemo razgovarati sa saveznicima.“
Ti saveznici su Amerikanci – u Ajfelu, na zapadu zemlje, još je dvadesetak američkih atomskih bombi. Međutim, kada je o njihovom uklanjanju reč, Vestervele ne bi trebalo da ima problema – američki predsednik Barak Obama i sam se odlučno zalaže za nuklearno razoružanje.
Autori: Nina Verkhojzer / Nenad Briski
Odgovorni urednik: Ivan Đerković