Nismo sasvim bespomoćni! | Politika | DW | 13.11.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nismo sasvim bespomoćni!

Još nikada ni jedan tajfun nije demonstrirao toliko uništavajuću snagu kao Haijan. Takve prirodne pojave ni u budućnosti nećemo moći da sprečimo. Ali možemo bolje da se zaštitimo, smatra u svom komentaru Judit Hartl.

Tajfuni na Filipinima nisu ništa neuobičajeno. Naprotiv. Svake godine najmanje 20 takvih tropskih oluja besni po tim ostrvima. Tamošnje stanovništvo naučilo je da sa time živi i pronađe načine kako da se tome prilagodi. Ali Haijan je drugačiji. Takva oluja, ne samo na Filipinima, već i u svetu, još nikada se nije dogodila. Tajfun je besneo brzinom i do 350 kilometara na sat, kotrljajući se poput valjka preko sela i gradova.

Judith Hartl, urednica naučne redakcije DW

Judit Hartl, urednica naučne redakcije DW

Tamošnjim stanovnicima ne može ništa da se prebaci. Jeste da su brojne kuće loše sagrađene, ali ni mnoge građevine u srednjoj Evropi, ne bi podnele oluju te kategorije ili bi, u najmanju ruku, bile bi u velikoj meri oštećene. Na Filipinima zaista dobro funkcioniše i sistem pravovremenog upozoravanja kao i sistem zaštite od požara. Bez tih preventivnih mera, sve bi bilo mnogo gore. Pa ipak, zemlje koje tajfuni redovno pogađaju, moraju još jednom da razmisle i odluče na koji način će u budućnosti moći da se zaštite. To se odnosi na azijske države kao što su Filipini, Indija, Japan ili Bangladeš, ali i na područja koja pogađaju uragani kao što su SAD, Meksiko ili Karibi.

Jedno je sigurno: te oluje u budućnosti neće biti češće, ali će zato biti ekstremnije i jače. Ne može se sa sigurnošću reći da li to ima veze sa klimatskim promenama, kako pretpostavljaju naučnici. Ono što se, međutim, zna je sledeće: temperature vode rastu. A što je okean topliji, to se vazdušne mase koje prerastaju u oluju snažnije rotiraju i podižu više vode.

Mi, ljudi, smo tu bespomoćni. Takve sile prirode ne možemo da sprečimo čak ni ako se ostvarivi cilj o ograničavanju globalnog rasta temperature na ispod dva stepena Celzijusa (o čemu se godinama bezuspešno razgovara na samitima o klimi). Ali mi možemo bolje da se zaštitimo i da razvijemo određene strategije prilagođavanja – na primer, razvojem dobro smišljenog sistema pravovremenog upozoravanja i evakuacije, ili recimo razvojem bolje obalske zaštite, sa visokim nasipima i boljim sistemom odvodnjavanja vode u područja koja se nalaze daleko od obale.

Pogledajte video 02:13

Humanitarna katastrofa

Takođe, zemlje koje su izložene olujama moraju da se upitaju hoće li i u budućnosti više ili manje da naseljavaju ona područja koja su najviše izložena prirodnim nepogodama. I, konačno, pošumljavanje tih područja mešovitim kulturama, otpornijim na olujne vetrove, ljudima bi pružilo veću zaštitu nego monokulture koje su sada svuda prisutne.

Delegati na Konferenciji o klimi, koja se od ponedeljka (11.11.) održava u Varšavi, bi i o tome trebalo da razgovaraju. A najbolje bi bilo kada bi počeli i da deluju.

Komentar: Judit Hartl /zi/žt
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

DW.COM

Audio i video