1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nigerijski studenti i njihova noćna mora u Hrvatskoj

8. decembar 2019.

Sve je moglo proći  lepo i opušteno: nigerijski studenti su stigli u Hrvatsku, kako bi učestvovali na jednom sportskom takmičenju. Sunce, more, mladi ljudi – ali sve se završilo drugačije nego što su planirali. Ili?

https://p.dw.com/p/3UOzu
Foto: Adi Kebo/zurnal.info

Neposredno pre nego što su nigerijski studenti Ebo Kenet Činedu i Abia Učena Aleksandro bili deportovani preko zelene granice iz Hrvatske u BiH morali su da potpišu neki dokument – na hrvatskom jeziku. „Vozilo se zaustavilo. Izveli su nas i jedan policajac mi je rekao: Potpiši! Ja sam rekao da neću, ne može se od mene očekivati da potpišem nešto što uopštee ne razumem. Onda je jedan od policajaca izvukao pištolj i rekao da će me upucati ako ne potpišem. Ja sam se uplašio i potpisao sam."

Ovako je Ebo Kenet opisao Azri Omerović, novinarki portala „Žurnal", kako su on i njegov drug pod pretnjom nasiljem deportovani u BiH. Nakon što su obojica, kako su dalje rekli „Žurnalu", potpisali dokumente, policajci su im oduzeli novac i prisilili ih da jednim šumskim putem pređu granicu ka BiH. U istoj grupi je bilo više migranta. Svi su završili u izbegličkom kampu „Miral" u Velikoj Kladuši.

Bez odmora u Hrvatskoj

Dvojica studenata „Federal Univerity of Technology Owerri" su zajedno sa dvojicom drugih studenata i jednom profesorkom stigli u Hrvatsku kao deo nigerijske reprezentacije u stonom tenisu kako bi u Puli od 13. do 17. novembra učestvovali na petom Svetskom prvenstvu međunarodnih univerziteta (IUSC) – jednoj maloj studentskoj olimpijadi.

Posle pet dana, po planu puta, odlaze u posetu Zagrebu. Odakle je trebalo da se avionom, preko Istanbula vrate u Nigeriju. Za Eboa Keneta i Abia Učena je priča krenula u drugom pravcu.

Nakon što su u jednom zagrebačkom hostelu ostavili svoje stvari, želeli su da prošetaju gradom, ispričali su oni „Žurnalu". Pasoše su ostavili u hostelu. Na tramvajskoj stanici su im prišli policajci i odveli ih u policijsku stanicu. I onda je sve krenulo naopako.

Hrvatska policija sve demantuje

Kao već često u sličnim slučajevima, hrvatska policija opovrgava incident. „Nije bilo intervencije policije protiv tih osoba", navodi se u saopštenju hrvatskog MUP-a. „Tvrdnje da Hrvatska policija preduzima mere posebno protiv pojedinih osoba na osnovu njihove boje kože su potpuno nedopustive i mi ih odlučno odbacujemo."

Kako su onda oba studenta bez pasoša, bez novca i bez razloga - iz Zagreba udaljenog više od 100 kilometara završili u izbegličkom kampu u BiH - hrvatska policija nije mogla da odgovori. „Nije dokumentovano da su ove dve osobe Hrvatsku napustile na legalan način", navodi se u saopštenju policije.

Tajana Tadić iz hrvatske organizacije za zaštitu ljudskih prava „Are You Syrious", koja pruža pomoć izbeglicama, kaže da je ni saopštenje Hrvatske policije, ni priča studenata ne iznenađuju. „S obzirom na to da ove osobe nisu izbeglice mi do sada nismo imali direktan kontakt sa njima. No njihov opis protervianja u BiH je veoma konzistentan i poklapa se sa stotinama sličnih izjava svedoka koji su takođe javno poznati. Ovo ovde nije pojedinačni slučaj, već posebno bizaran primer jedne širokorasprostranjene i sistematske prakse", kaže Tadić.

Iako do sada svi navodi ne mogu biti provereni, „nama se čini verodostojnim da je prilikom rutinske kontrole Hrvatske policije na osnovu uobičajene prakse „racial profilin" došlo do „greške" kada su studenti na legalan način doputovali u Hrvatsku, a onda se na neobjašnjiv način našli na teritoriji BiH", kaže Tadić.

Raniji slučajevi

U prošlosti je već bilo brojnih dokumentovanih slučajeva protivzakonitog proterivanja migranata iz Hrvatske u BiH. To dokazuju brojne izjave pogođenih i izveštaji lekara u izveštajima različitih nevladinih organizacija: o nasilju, pljački i zlostavljanju od strane policijskih službenika, o povredama – i kod dece. „Zvanično, hrvatske vlasti ovu praksu pravdaju proklamovanim političkim ciljem da žele što pre u Šengenski prostor", kaže Tadić. Za to je, kako dalje kaže, neophodno da se prikažu kao dobar primer čuvara spoljnih granica EU.

Snimak ilegalno proteranih izbeglica iz Hrvatske u BiH
Snimak ilegalno proteranih izbeglica iz Hrvatske u BiHFoto: ARD

U slučaju nigerijskih studenata hrvatski MUP sada pokušava da učiniti verodostojnim drugačije interpretacije događaja. Bilo je, navodi MUP, već ranije slučajeva kada su sportska takmičenja bila zloupotrebljena za podnošenje zahteva za azil.

Sada se ispituje da li je to bio slučaj i kada je reč o dvojici nigerijskih studenta. Jer, studenti nisu kod sebe imali rekete za stoni tenis a turnir u Puli su odigrali upadljivo loše. Ni vremenski navodi nisu tačni, navodi dalje MUP: Obojica su rekli da ih je policija deportovala 17. novembra, ali pasoše su iz zagrebačkog hostela podigli dan kasnije.

Izjava protiv izjave

Zvanični stav hrvatskih vlasti sugeriše da ovde nije reč o studentima koji su hteli na sportsko takmičenje, već o ljudima koji su od početka imali nameru da ostanu u Hrvatskoj. Nigerijanci tvrde suprotno.

Hrvatske vlasti pokušavaju to da dokažu na primeru trećeg nigerijskog studenta: On se, kako navode, nakon turnira odvojio od grupe i dva puta bezuspešno pokušao da uđe u Sloveniju. To mu je onemogućeno jer nije imao vizu. Nakon toga je podneo zahtev za azil u Hrvatskoj i sada čeka na postupak u jednom azilantskom centru u Zagrebu.

Ebo Kenet Činedu i Abia Učena Aleksandro se trenutno nalaze u izbegličkom kampu „Miral" u Velikoj Kladuši. U međuvremenu ponovo imaju svoje pasoše, jedan prijatelj im ih je poslao poštom iz Zagreba. Vlasti u BiH kritikuju svoje hrvatske kolege: „Ovi ljudi su žrtve protivzakonitog ponašanja hrvatske strane", rekao je ministar bezbednosti BiH Dragan Mektić. „Oni moraju što je brže moguće natrag u Hrvatsku", zaključio je on.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android