1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nepoverenje između Obame i Netanjahua

5. mart 2012.

Uoči posete izraelskog premijera SAD-u (5.3.), Bela kuća je demonstrativno pružila podršku svom bliskoistočnom savezniku u sukobu s Iranom. Ipak još uvek mnogo toga "škripi" u odnosima dva saveznika.

https://p.dw.com/p/14FDE
President Barack Obama meets with Prime Minister Benjamin Netanyahu of Israel in the Oval Office at the White House in Washington, Friday, May 20, 2011. (AP Photo/Charles Dharapak)
Foto: AP

Američki predsednik Barak Obama poručio je vlastima u Iranu da "ne blefira" kada govori o tome da se iranski nuklearni program treba sprečiti svim silama pa i oružjem. Sjedinjene Američke Države uključivanjem ovakve borbene retorike očito žele da umire svog najvažnijeg bliskoistočnog partnera i daju mu do znanja da nije usamljen. Ipak i pored ovog demonstrativnog davanja podrške Izraelu, u odnosima Vašingtona i Jerusalima još uvek nije sve onako kako su na to posmatrači navikli. "Hemija" između Obame i Netanjahua, naime, ne "štima" od samog početka. Odmah nakon što je došao u Belu kuću, Obama je od Netanjahua zatražio zaustavljanje izgradnje novih naselja na palestinskim područjima što Vašington, kao i ostatak sveta, vidi kao glavnu prepreku za postizanje trajnijeg bliskoistočnog mira. Ali toj želji Netanjahu nikada nije izašao u susret.

Postoji visok stepen nepoverenja između Obame i Netanjahua, a lična netrpeljivost ojačana je i razilaženjima u mnogim političkim pitanjima. Mnogi u Izraelu su i Obaminu mirovnu inicijativu na Bliskom istoku okarakterisali kao "naivnu" i suviše optimističnu. Međutim, s američke strane se ta inicijativa doživljava kao tvrdokorna odbrana američkih stanovišta i nepopustljivost prema izraelskom vođstvu koje je odbacilo zahteve Vašingtona za zaustavljanjem gradnje jevrejskih naselja, posebno u istočnom, palestinskom, delu Jerusalima.

Razgovori presudni za dalji razvoj

Različit pristup iranskom pitanju samo je dolio ulje na vatru. Jerusalim i Vašington se doduše slažu da Iran ne bi smeo da razvija nuklearno naoružanje. Ali razlikuju se stavovi o tome da li je došlo vreme za konkretnu "akciju" pre nego što bude prekasno, kako to smatra Izrael. Netanjahu je jasno dao do znanja šta misli i o iranskoj ponudi za novim pregovorima o nuklearnom programu, koju je nazvao zamkom: "Svako bi rado voleo da vidi mirno rešenje u kojem Iran odustaje od svog nuklearnog programa. Ali, Iran bi mogao da uradi upravo suprotno. U suštini, Iran i jeste uradio suprotno. I mogao bi ponovo da se ponaša kao nekada. Mogao bi da iskoristi te pregovore kao što je to uradio u prošlosti kako bi sve zavarao i kako bi mogao da nastavi da razvija svoj nuklearni program."

ARCHIV - Der iranische Präsident Mahmud Ahmadinedschad besucht die Anlage zur Urananreicherung in Natans (Archovfoto vom 08.04.2008). Dem Iran sind einem Medienbericht zufolge weitere Fortschritte in seinem umstrittenen Atomprogramm gelungen. Erstmals sei ein eigener Kernbrennstab hergestellt worden, schrieb die iranische Nachrichtenagentur Fars am Sonntag. Er habe die notwendigen Tests bestanden und stehe zum Einsatz in einem Forschungsreaktor in Teheran bereit. Eine offizielle Bestätigung dafür gab es zunächst nicht. Photo by ParsPix +++(c) dpa - Bildfunk+++
Foto: picture alliance / dpa

Razgovori Obame i Netanjahua verovatno će biti presudni za dalji razvoj događaja. Ali, da li će Vašington uspeti svog partnera da odgovori od drastičnih poteza veliko je pitanje. Analitičari podsećaju da je Izrael u novijoj istoriji izveo napade na vojna postrojenja u susedstvu, koja je doživljavao kao pretnju po nacionalnu bezbednost, a da prethodno nije tražio dozvolu iz Vašingtona.

Autori: Mihael Knige / Nenad Krajcer

Odg. urednica: Ivana Ivanović