1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemci traže da ih država ne „špijunira“

16. decembar 2009.

Nemački državni organi, kao i u mnogim drugim zemljama, čuvaju podatke o razgovorima građana i njihovoj internet komunikaciji. Zna se ko je, sa kim, kada i šta pričao. Sada narod traži da se prekine sa tom praksom.

https://p.dw.com/p/L3iC
Bezbedonosni razlozi protiv građanskih prava
Bezbedonosni razlozi protiv građanskih pravaFoto: picture-alliance/ dpa / Bildbearbeitung: DW

To je najveća peticija ikada podneta u Nemačkoj. Oko 34.000 građana, među njima i političara, podnelo je Ustavnom sudu žalbu zbog skladištenja podataka. Svi provajderi telefonije i interneta skladište podatke svih telefonskih i internet veza širom Nemačke na šest meseci. Takvo prikupljanje podataka u skladu je sa jednom pravnom odredbom EU, ali da li je ona u skladu s nemačkim Ustavom? To će sada utvrditi Savezni ustavni sud u Karlsrueu.

Osam ustavnih sudija istražiće tokom procesa da li su čuvanje podataka i mogućnost da ih vlasti koriste u skladu sa odredbama o tajnosti telekomunikacija. Pobornici građanskih prava smatraju da su povređena njihova osnovna prava. Recimo, jedna od potpisnika peticije i kopredsednica Partije Zelenih Klaudija Rot:

„Smatram da je reč o državnom nadzoru. Ako je svaki građanin sam po sebi sumnjiv, ako se čuvaju telefonski razgovori, pa i locira mesto dok razgovaram mobilnim, to znači da država nadzire moje razgovore, ali i moje kretanje“.

Sud do sada tražio kompromise

Organi znaju koga je, recimo, kancelarka Merkel zvala u poslednjih 6 meseci
Organi znaju koga je, recimo, kancelarka Merkel zvala u poslednjih 6 meseciFoto: picture-alliance/ dpa

Kod ranijih zakona o bezbednosti, koji su završili pred Saveznim ustavnim sudom, često je postojalo jedno „Da, ali…“ Na primer: Kod nadgledanja u okviru velike akcije prisluškivanja, automatskog fotografisanja automobilskih registarskih tablica ili provere interneta, mogućnost čuvanja podataka je odobravana, „ali“ pod određenim uslovima. Takvo rešenje podnosioci poslednje peticije - ne žele da prihvate. Nasuprot njima, predsednik Saveznog ureda za kriminal Jerg Cirke smatra:

„Mi beležimo uspehe u dosadašnjem skladištenju podataka kod najtežih kriminalnih i terorističkih slučajeva. Na internetu su počinjene hiljade krivičnih dela, ljudima se preti, ucenjuje, manipuliše, deca se zlostavljaju, a slike se postavljaju na internet. To država, policija, državni tužioci i sudije ne mogu da dozvole. A bez čuvanja podataka istrage nisu moguće“.

Smernice o skladištenju podataka oslanjaju se na odredbu EU. Velika koalicija morala je da je primeni. Ali nije odlučeno, da li je evropska odredba u skladu sa nemačkim Ustavom. Ako postoji neusaglašenost, mora se pronaći rešenje koje nije protivno Ustavu. Ako je to nemoguće, bio bi to prvi direktni sukob ukupnih evropskih smernica i nemačkog Ustava.

autori: Bernd Volf / Ivana Ivanović

odg. urednik: Nemanja Rujević