1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka privreda ne može večno da raste

12. januar 2012.

U Nemačkoj još nikada nije bilo ovoliko zaposlenih. Savezni zavod za statistiku saopštio je da u toj zemlji posao ima 41.041.000 građana – 535.000 više nego prošle godine. Konjunktura je još uvek zdrava i dobra. Dokle?

https://p.dw.com/p/13i44
Budžetska štednja evro-zoni i slabljenje evra, uskoro bi mogli da zaustave nemački rast
Budžetska štednja evro-zoni i slabljenje evra, uskoro bi mogli da zaustave nemački rastFoto: dapd

Donaukurir (Ingolštat): „Sada veliko pitanje glasi: hoće li prevladati rast ili će doći recesija? Možda zvuči suludo, ali upravo je evropska dužnička kriza održala nemačku privredu u formi, a sledećih meseci će, kako stvari stoje, oštro zakočiti konjunkturu. 2011, za nesigurne potrošače i ulagače važila je deviza: kupovati umesto štedeti, graditi umesto špekulisati. Trgovci automobilima, težišta električne struje, građevinske firme i trgovci nekretninama bili su neprikosnoveni na tržištu. Ali, sada se na horizontu pojavljuju tamniji oblaci. Finansijski kolaps Grčke koji verovatno neće moći da se izbegne, budžetska štednja u većini zemalja evro-zone i slabljenje zajedničke valute, uskoro bi mogli da zaustave rast.“

Finansijski kolaps Grčke verovatno neće moći da se izbegne
Finansijski kolaps Grčke verovatno neće moći da se izbegneFoto: dapd

Nordvest cajtung (Oldenburg): „Nemačka preduzeća ulaze u slabu fazu sa mnogo sklopljenih ugovora. Kapacitet su uglavnom još uvek dobro iskorišćeni. Osim toga, tu su i oprobani recepti za slučaj da pad privrednog rata bude veći nego što se očekivalo. Strukture bilansa izgledaju odlično ako ih uporedimo sa ranijim fazama: neobično mnogo preduzeća ima pune kase. Tako će slabija faza moći da se prebrodi i sa manje novih narudžbi…“

Nordze cajtung (Bremerhaven): „Ako finansijska situacija u južnoj Evropi ne bude mogla da se stabilizuje političkim sredstvima, srećno nemačko ostrvo privrednog rasta, uskoro će biti poplavljeno. Eko Evropa propadne kao izvozno tržište, mnoga preduzeća će se odreći iznajmljenih radnika i ugovora na određeno vreme. Tako da potrošači teško da će moći da ispune svoj zadatak spasilaca konjunkture.“

Noje osnabriker cajtung (Osnabrik): „Retko kada je tako mnogo ljudi znalo – tako malo. Retko kada je u nemačkoj privredi postojala tako velika razlika između onoga što je neposredno doživljeno i nesvesno registrovano. Jedni su sa sveskama punim sklopljenih ugovora ujahali u novu godinu na talasu euforije, drugi ne veruju povoljnoj konjunkturi i vide samo kako se iz pravaca navlače crni oblaci. Neki čak vide i jedno i drugo istovremeno. Može biti da je Nemačka izbegla duboku recesiju. No, jedno je sigurno: najveća evropska privreda nije nikakvo ostrvo. Kontinent je još uvek najomiljenije izvozno tržište za Nemce. Kada bi evropski trgovinski partneri redom skliznuli u recesiju, to ne bi bilo bez posledica, pa i kada bi u samoj Nemačkoj potražnja ostala stabilna a privredni rast u Kini ostao neometan. U takvoj situaciji, preduzetničke vrline poput analize predstojećih mogućnosti i sposobnosti reagovanja, vrede još više nego inače. To ne važi samo za firme, već i za države. Mnoga srednja preduzeća na severozapadu izvukla su ispravne zaključke iz krize 2008. i 2009. i dovele svoje finansije u red. Povećanje stope sopstvenog kapitala uspele su da se naoružaju protiv gubitaka koje donosi pad privrednog rasta u Evropi. Brige u Nemačkoj stvara pre svega država. Njen rekordni dug je bio i ostao skandalozan i predstavlja lošu zaštitu u krizi.“

Nemački Savezni zavod za statistiku saopštio je da je u toj zemlji zaposleno 41.041.000 građana – 535.000 više nego prošle godine
Nemački Savezni zavod za statistiku saopštio je da je u toj zemlji zaposleno 41.041.000 građana – 535.000 više nego prošle godineFoto: picture alliance/dpa

Štutgartercajtung (Štutgart): „Još prošle godine se pokazalo da je Evropom počeo da puca jedan veliki šav. Ovde – nemačka privreda koja puca od snage, i koja je zahvaljujući konkurentnosti uspela da osvoji poene na azijskom tržištu, tamo – krizne zemlje evro-zone poput Grčke, Italije i Španije, koje nisu mogle da drže korak sa Nemačkom ili su čak skliznule u recesiju. Nemačka je mogla da se nakratko odvoji od privrednih haosa u takvim zemljama. Ali, na duž rok, to joj neće uspeti i pored dobrog izvoza u Kinu i SAD. Za tako nešto, zemlje evro-zone su suviše tesno povezane.“

Badiše cajtung (Frajburg): „Potreba za nemačkom tehnikom u zemljama ubrzanog industrijskog razvoja verovatno neće porasti, ali se verovatno neće ni smanjivati. Pri tome slab evro dobro dođe domaćim izvoznicima, jer je nemačka roba van granica zemalja evro-zone postala jevtinija. Demografski razvoj i ponuda radne snage još dobro čine tržištu rada. Ne bi trebalo računati sa padom trgovinske potražnje. Doduše, sve pod uslovom da dužnička kriza u Evropi ne eskalira. Ako se to desi, ulagači će izgubiti poverenje u privredni razvoj i neće ulagati novac, pa će tako i Nemačka da sklizne u recesiju.“

Pripremio: Saša Bojić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković