1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka među nuklearkama

24. mart 2011.

Nemačka je država u kojoj 22 odsto električne energije proizvode nuklearne elektrane. Zbog katastrofe u Fukušimi Berlin je uveo moratorijum na odluku o produženju roka za rad tih elektrana…

https://p.dw.com/p/RCCz
Nuklearka NekarvesthajmFoto: dapd

Sedamnaest nemačkih reaktora za proizvodnju struje je prilično pravilno raspoređeno od severa ka jugu zapadne Nemačke. One su 2010. godine proizvele ukupno 140,6 milijardi kilovat-časova struje (bruto). Trenutni tromesečni moratorijum na odluku o produženju roka za njihov rad je period za razmišljanje, kako je to formulisao ministar za ekologiju Norbert Retgen.

Nemačke nuklearke moraju da zadovolje najviše svetske sigurnosne standarde i o tome se posle katastrofe u Japanu mora povesti računa bez obzira na troškove, dodao je ministar. No, sada su svi na talasu skepse prema nuklearnoj energiji, a vladajuće demohrišćane čekaju izbori za parlamente tri savezne pokrajine, pa se smatra da će vladin kurs birači znati da nagrade.

Deutschland Atomkraft Atomkraftwerk Philippsburg
Nuklearka FilipsburgFoto: dapd

Ne sme se isključiti mogućnost terorističkog napada

Velike su dileme oko bezbednosti nuklearki, iako pristalice atomske energije tvrde da u Nemačkoj ne može da se očekuje ni zemljotres jači od 7 stepeni po Rihteru, a još manje cunami-talas. No, ne sme se isključiti mogućnost terorističkog napada, na primer, avionom, a postoje i faktori rizika za koje niko ne zna jer o njima još niko nije ni razmišljao. Takvi faktori se obično ispostave tek posle havarije.

Bivši šef Savezne inspekcije za atomsku energiju, Volfgang Reneberg, objašnjava: „Bezbednost kada je reč o padovima aviona na nuklearke, ili namernom zaletanju aviona na njih, predstavlja nešto o čemu postoje samo hipotetički modeli. Utoliko ne znamo stopostotno kakve posledice bi imao napad avionom na nuklearnu elektranu. Ima nuklearki za koje smo sigurni da bi taj napad pretprele uz veliku havariju. Kod drugih procena može doći tek posle analize stvarne opasnosti“.

Za bezbednost nuklearki veoma je važan sistem za hitno hlađenje reaktora i on mora biti zaštićen bar tako dobro kao i sam reaktor. „Ukoliko takav sistem preživi nesreću, postojaće i mogućnost hlađenja reaktora i samim tim i spasa od velike havarije“, kaže Reneberg.

Gorleben Salzstock
Sporno skladište u GorlebenuFoto: DW

Gde se skladišti otpad?

Pored pomenutih 17, u Nemačkoj su planirana i 24 nuklearna reaktora kojima rad nije dozvoljen. Reč je ili o reaktorima kao delovim već postojećih kompleksa elektrana ili samostalnim projektima. A tu su i takozvani istraživački reaktori, koji ne služe proizvodnji struje, već uglavnom u naučne svrhe. To su: ispitivanja svojstava atomskog jezgra ili materijala, te proizvodnja izotopa koji se koriste u medicini ili tehnici. Ima 45 takvih reaktora - najstariji je u Minhenu i sagrađen je 1957.

Što se tiče atomskog otpada, postoji 12 postrojenja za privremeno skladištenje nuklearnog otpada. Ona su uglavnom pri nuklearnim elektranama Biblis, Nekarvesthajm, Isar i Esensham, Brokdorf i Brunsbitel, Krimel, Filipsburg i Grundremingen. Ideja je da se posle nekog vremena taj otpad otpremi na neko mesto gde će definitivno i ostati. U Nemačkoj takvog mesta nema, mada se predstavnici atomskog lobija trude da to naprave od skladišta u Gorlebenu, zapadno od Hamburga. Trenutno se oko toga vode velike rasprave, a otpad se na definitivno skladištenje ipak odvozi uglavnom u – inostranstvo.

Autor: Saša Bojić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković