1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

NEMACKI KONCERN IZGRADIO TERMOELEKTRANU U TURSKOJ

Karl Zavacki27. februar 2004.
https://p.dw.com/p/BAfQ
Nemacki energetski koncerni STEAG i RWE investirali su milijardu i po evra na jugu Turske, direktno uz obalu Sredozemnog mora. Tamo, u mestu Iskenderunu, uz podršku Simensove tehnike, nastaje najmodernija termoelektrana u Turskoj, koja ce sa 1.200 megavata pokrivati osam odsto ukupnih potreba za elektircnom energijom u Turskoj. STEAG i RWE su u Turskoj osnovali zajednicku firmu za proizvodnju elektricne energije Isken, koja prodajom elektricne struje finansira dalje investicije. Najmodernija termoeletrana u Turskoj ce koristiti kameni ugalj iz Južne Afrike i Kolumbije, od koga ce se najsavremenijim metodama proizvoditi struja. Pri tom ce biti ispoštovani strogi kriterijumi za zaštitu životne sredine. Nemacki kancelar Gerhard Šreder je istakao ovaj najveci inostrani investicioni projekt u Turskoj kao primer za buducu industrijsku saradnju izmedju dve zemlje.

"S jedne strane nemacka preduzeca su spremna da svojim partnerima dopuste da participiraju u njihovim sasvim osobenim nou-hau tehnologijama. A s druge strane ona po tradiciji dosta cine obuci lokalnih strucnjaka. Obe ove stvari govore u prilog partnerstva sa našim preduzecima", rekao je Šreder.

Za turskog premijera Tajipa Erdogana Nemacka nije samo najvažniji partner u težnji da pripoji Tursku Evropi, vec i najpoželjniji partner u oblasti privredne saradnje. Od pocetka osamdesetiuh godina preko hiljadu nemackih firmi je investiralo oko 4 milijarde i 300 hiljada evra u Tursku, a projektom izgradnje nove termoelektrane toj sumi ce se dodati još milijardu i po evra. Za Tursku je ovaj projekt od prvorazrednog znacaja, s obzirom da ta zemlja pati od hronicnog nedostatka struje. Visoka stopa privrednog rasta u Turskoj, koja je prošle godine iznosila izmedju pet do sedam procenata može da se nastavi samo ako se prethodno obezbedi zadovoljavajuce energetsko snabdevanje. Nemacki energetski koncern STEAG je prisutan u Turskoj vec preko 20 godina i pored ostalog strucno pomaže iskopavanje mrkog uglja u turskim rudnicima. Clan predsedništva STEAG-a Hajnc Šoltholt istice znacaj otvaranja nove termolelektrane u Iskenderunu za njegovu firmu i kaže da ona naglašava kompentenciju STEAG-a kada je u pitanju izgradnja elektrana, a narocito termoelektrana u svetu.

Najveca nemacka firma koja se bavi projektovanjem i izgradnjom elektrana STEAG sada pojacano želi izlazak na medjunarodno tržište. U Kolumbiji je vec u pogonu jedna elektrana koju je izgradilo ovo nemacko preduzece, a trenutno je u izgradnji i elektrana na ostvu Mindanao na Filipinama. Isto tako STEAG planira izgradnju elektrana i u Sjedinjenim americkim državama, na Tajlandu i u Brazilu.

Kada je u pitanju termolektrana u Turskoj, morali su da budu savladani ne mali problemi. Pre svega nedostatak odgovarajuce infrastrukture. Recimo u Iskenderunu, gde se gradi elektarna ne postoji velika luka u koju bi mogli da pristaju prekookeanski brodovi, kojima treba da stiže ugalj iz Južne Afrike i Kolumbije. Taj problem je rešen tako što ce ti brodovi biti ukotvljeni na nekoliko kilometara od obale, gde ce plovni bageri vršiti pretovar uglja na manje brodove, koji mogu da pristanu direktno kod termoelektrane. Racuna se da ce elektrana trošiti oko tri miliona tona uglja godišnje. U njoj je otvoreno 250 radnih mesta, dok je u samoj gradnji postrojenja bilo zaposleno oko cetiri i po hiljade inženjera i radnika. Clan predsedništva STEAG-a Hajnc Šoltholt kaže:

"Investicija je dugorocna ako se zna da je vek jedne takve elektrane preko 40 godina. Mi tvrdimo da je taj projekt ekonomski unosan posao za investitore, odnosno za STEAG i RWE. Ali ne samo za nas vec i za naše mušterije, jer cena kilovatcasa elektricne energije iz ove termoelektrane ce biti izuzetno konkurentna na turskom energetskom tržištu". Za novoosnovani nemacki konzorcijum Isken je ekonomski rizik ovog posla relativno mali. Jer za narednih 16 godina vec postoji pismeni sporazum o otkupu struje koja se bude proizvodila u Iskenderunu. Rec je o prihodima od oko 400 miliona evra godišnje, ciju isplatu uz to još garantuje turska država.