1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nema sunčanja bez „štrandkorba“

21. jun 2010.

Sunce sija, temperatura vazduha je 18 stepeni i voda je ledena. Za Nemce – idealan dan za plažu! Ali ne na Sredozemnom već na Baltičkom ili Severnom moru. I obavezan „štrandkorb“…

https://p.dw.com/p/Nyww
Uživancija...Foto: AP

Mari Zarkasta pažljivo prati zbivanja na plaži u Bad Heringsdorfu na ostrvu Usedom na Baltičkom moru. Četrdesetogodišnja plavuša čeka da se pojave mušterije kojima bi iznajmila dvosede za plažu od ratana. Bez popularnog „štrandkorba“ nema sunčanja na plažama hladnog mora- Baltičkog ili Severnog.

„Po celoj plaži smo postavili ove natkrivene dvosede. Možete ih iznajmiti i zaključati. U njima se sedi kao u kućici. Možete ih okrenuti prema suncu, prema vodi, možete da sklopite nadstrešnicu i da ugodno sedite. Imate čak i postolje za stopala i markizu da vas štiti od sunca“, kaže Mari.

Današnji dan je idealan za njen posao. Sunce sija, sveže je, 18 stepeni, voda ledena… Na obali Sredozemnog mora, po ovakvim temperaturama niko ne bi došao na ideju da provede dan na plaži. Ali, Nemci koji imaju samo hladna mora, morali su da se snalaze…

„Štrandkorb“ u zavisnosti od klime

Vilhelm Bartelman, majstor za proizvodnju pletenog nameštaja, krajem 19-tog veka izmislio je taj dvosed za plažu.

„Vi ste ovako zaštićeni, toplo vam je, iako je vetar leden. Najviše iznajmljujemo natkrivene dvosede u aprilu, maju ili junu. Ljudi uglavnom žele da se zaštite od vetra, a mladi parovi od tuđih očiju“, kaže Mari.

„Štrandkorb“ je tipičan za nemačke plaže, kao što je Oktoberfest tipičan za Minhen. Po plažama ih ima oko 60 000.

Nedaleko od plaže na kojoj radi Mari Zarkasta, nalazi se mala fabrika „Korb GmbH“. Tu se proizvode natkriveni dvosedi za plažu, od ratana. „Postoje različiti modeli“, kaže poslovođa Jan Miler. „Okrugli oblik tipičan je za Baltičko more. Ovi dvosedi su nešto viši i elegantniji. Dvosedi sa Severnog mora , koji su počeli da se proizvode posle 1940 godine, niži su, ćoškastog oblika. Sve je to vezano za klimu. Na Severnom moru jači je vetar, pa je zato i površina štradkorba manja, da se ne bi tako lako prevrnuo.“

Autori: Hajner Kizel / Mirjana Kine Veljković

Odgovorni urednik: Ivan Đerković