1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka u recesiji 2009.

Goran Goić12. novembar 2008.

Nemačka privreda će sledeće godine zapasti u recesiju, a broj nezaposlenih će, prvi put od 2005. opet da poraste. To proizlazi iz ekspertize Veća stručnjaka za procenu ukupnog ekonomskog razvoja Vlade u Berlinu.

https://p.dw.com/p/FtA5
Anglea Merkel i Bernd Rirup: Prognose Evropske komisije će se ostvariti
Angela Merkel i Bernd Rirup: Prognoze Evropske komisije će se ostvaritiFoto: AP

Nemačku privredu, posle ovogodišnjeg rasta od 1,7 odsto, u 2009. očekuje potpuno zamiranje konjunkture, objavio je predsednik Veća takozvanih „ekonomskih mudraca“ Bernd Rirup.

„Zapašćemo u recesiju, bruto domaći proizvod će stagnirati, a pozitivan razvoj prilika na tržištu rada biće zaustavljen. Broj nezaposlenih popeće se na otprilike 3,3 miliona dok će zaposlenih biti manje za oko 80.000.“

„Ipak smatramo da su neprimerene bilo kakve najave kolapsa privrede i padanje u depresiju“, dodao je Rirup. Razlog je očekivani rast i izvoza i domaće privatne potrošnje od doduše minimalnih, ali ipak pozitivnih 0,4 odsto.

Istovremeno će, zahvaljujući padu cena energije i prehrambenih proizvoda, inflacija pasti sa sadašnjih 2,8 na 2,1 procenat. Ali, do novog ozbiljnijeg zamaha u nemačkoj privredi doći će tek 2010. godine.

Ulaganje u budućnost i po cenu zaduživanja

Ministri finansija i ekonomije Per Štajnbrik i Mihael Glos
Ministri finansija i ekonomije Per Štajnbrik i Mihael GlosFoto: picture-alliance/ dpa

Veće stručnjaka za procenu makroekonomskog razvoja time potvrđuje nedavne prognoze Evropske komisije o nultoj stopi rasta i pratećim posledicama za nemačku privredu u 2009. Nemačka vlada je ipak, u svojim predviđanjima nešto optimističnija: Ona za sledeću godinu i dalje računa s privrednim rastom od 0,2 odsto, naročito posle nedavnog usvajanja opsežnih paketa mera za podsticaj privrednog rasta i spas kreditnih banaka.

Međutim, ta dva programa nailaze na različite reakcije među „ekonomskim mudracima“: prvi za stabilizaciju finansijskog sektora na odobravanje, a drugi za jačanje konjunkture na kritike zbog nepotpunosti.

Veće zato zahteva „povećanje državnih izdataka za infrastrukturne projekte, naročito za izgradnju saobraćajnica i komunalnih objekata, kao i za prosvetu s težištem na obrazovanju predškolske djece“ - čak i po cenu privremenog rasta državnih dugova.