1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka se bori za kvalifikovane radnike

10. jun 2013.

Nemačka vlada želi da privuče kvalifikovane radnike iz zemalja u razvoju. Ali za mnoge od njih Nemačka nije najatraktivnije odredište. Razlog: restriktivni imigracioni zakoni i slabe mogućnosti napredovanja.

https://p.dw.com/p/18mcw
Foto: picture-alliance/dpa

Devojke koje zlostavljaju i tuku njihovi poslodavci, mlada žena koju polivaju benzinom i pale – tako nije zamišljao posao u filipinskoj ambasadi u Saudijskoj Arabiji, kaže, sa turobnim osmehom, Mardomel Kelo Melikor. Od ekonomske krize 70-ih godina, mnogi Filipinci emigrirali su u zemlje Persijskog zaliva da bi tamo radili kao kućna posluga ili kao pomoćnici na gradilištima. Uprkos trudu saudijskih i filipinskih vlasti – zlostavljanje i iskorišćavanje i dalje nije retkost. Melikor kaže da je srećan što je, zajedno sa svojom porodicom, uspeo da napusti Saudijsku Arabiju.

Danas je on generalni konzul Filipina u Berlinu. To diplomatsko predstavništvo prima mnoge zahteve ljudi koji žele da rade u Nemačkoj, kaže konzul. U martu su Filipini i Nemačka potpisali tzv. „Ugovor o medijaciji“. Prema tom ugovoru, Nemačka agencija za zapošljavanje može aktivno da zapošljava medicinske sestre sa Filipina. Tamošnje vrhunski obučene medicinske sestre i medicinski tehničari već godinama rade u inostranstvu, trenutno najviše u Kanadi, Velikoj Britaniji i SAD.

Potrebni su radnici i u staračkim domovima
Potrebni su radnici i u staračkim domovimaFoto: picture-alliance/dpa

U Nemačkoj vlada velika potražnja za medicinskim osobljem u bolnicama i staračkim domovima, objašnjava Melikor. Trenutno, prema podacima Ministarstva za rad i socijalno staranje, ima oko 10 000 slobodnih radnih mesta u tim sektorima. Za njih u Nemačkoj trenutno nema odgovarajućih kandidata. Razlog: ti poslovi su teški, a slabo plaćeni. Zato Nemačka pokušava da zapošljava i ljude iz inostranstva.

Restriktivni imigracioni zakoni i birokratske prepreke

U martu su i Nemačka i Indija sklopile ugovor, prema kojem će se u indijskim javnim školama učiti nemački kao strani jezik. Na Filipinima se takođe planira ponuda kurseva nemačkog - za dobijanje vize za Nemačku, uslov je i relativno dobro znanje jezika. Melikora kaže da Nemačka na taj način postavlja previsoke prepreke i zato „ne dobija dobre, već samo drugorazredne medicinske sestre“.

Ajit Gupte zamenik generalnog konzula indijske ambasade u Berlinu skeptičan je prema ideji da bi njegovi zemljaci dugoročno mogli da se nasele u Nemačkoj. „Nemačka nije atraktivna za Indijce“, kaže on. Većina Indijaca s kojima je pričao u Nemačkoj, želi da se vrati u domovinu. Probleme pre svega predstavljaju strogi imigracioni zakoni. Žene, na primer, mogu da se pridruže svojim muževima u Nemačkoj tek kada uspeju da dokažu da poznaju osnove nemačkog jezika. Uz to, mnoge indijske kvalifikacije još uvek se ne priznaju. Na kraju, Nemačka za mnoge Indijce nije ni finansijski aktraktivna, jer je stopa poreza od 40 odsto značajno veća od onih od 30 do 40 odsto u Indiji.

Ajit Gupte: Nemačka nije dovoljno atraktivna
Ajit Gupte: Nemačka nije dovoljno atraktivnaFoto: picture-alliance/ZB

Teško se napreduje

Osim birokratije koja za mnoge koji žele da rade u Nemačkoj stvara ogromne prepreke, problem je i tzv. efekat „staklenog plafona“ na koji migranti nailaze kada pokušavaju da napreduju, objašnjava Elen Bomershajm iz Centra za stvaranje egzistencije u Frankfurtu. Ta organizacija prati mlade ljude koji se vraćaju u svoje domovine kako bi tamo pokrenuli preduzeća. Glavni razlog odlaska iz Nemačke za većinu je slaba mogućnosti napredovanja osoba sa migrantskom pozadinom. Nemačka zbog toga gubi mnogo, a najviše profitiraju domovine povratinika. Povratnici često otvaraju preduzeća sa „socijalnim aspektima“. „Na taj način donose ideje demokratije u domovinu“.

Melikor kaže da ne razume te kritike. Za njega je, kaže, bilo lako da se uklopi u Nemačkoj, i dodaje da će se možda vratiti u Saudijsku Arabiju da tamo lobira za Nemačku.

Autorke: Naomi Konrad / Svjetlana Rezo
Odgovorni urednik: Ivan Đerković