1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka će uvek imati Grčku na grbači?

30. septembar 2011.

Posle odluke Bundestaga da odobri nemačko ušešće u finansijskom štitu evro-zone, tabori su podeljeni i po reakcijama. Zagovornici štita kažu da ta mera obezbeđuje stabilnost, protivnici – da samo produžava agoniju evra.

https://p.dw.com/p/12jnQ
Problemi za kancelarku tek počinju, kažu kritičariFoto: dapd

Bundestag se odlučio za spasavanje evra i evro-zone nemačkim jemstvom u visini od 211 milijardi evra. 15 poslanika vladajuće koalicije koji su glasali protiv – grupa su sa kojom će ova vlada moći da živi. Oni su ostali pri svojoj odluci i pored strahovitog pritiska vlade i kancelarke lično. Ona je juče za vreme rasprave koja je prethodila glasanju 15 puta ustajala da bi zašla među poslaničke klupe i tamo izgovorila poslednje reči nečega što nisu bili pretnje ni ucene, ali svakako ne ni prijatno ćaskanje uoči očekivane odluke.

Na primer, jedan od protivnika finansijskog štita iz redova demohrišćana, Volfgang Bozbah, doživeo je najteže trenutke svoje karijere upravo poslednjih dana pred glasanje. Veteranu CDU, jednom od najaktivnijih i najpopularnijih političara ove stranke, te teške trenutke su donele upravo njegove stranačke kolege – bio je to pravi mobing. Bozbah je govorio da je formiranje Fonda odnosno njegovog upravljačkog tela EFSF samo akcija da bio se dobilo na vremenu. A finansijski stručnjak vladajućih Liberala, Frank Šefler, upozorava da je finansijski štit samo dolivanje ulja na vatru.

Hejg: Zapaljena kuća bez izlaza

Interesantno je što to tako vidi i britanski ministar spoljnih poslova Viljem Hejg. On je evro-zonu opisao kao „zapaljenu kuću bez izlaza“, i dodao da će Nemačka dokle god je živa morati da pomaže slabijim državama evro-zone poput Grčke. I treće, da Evropska unija ima preveliku moć – što je pravi verbalni šamar za Evropsku komisiju koja se upravo sprema da ustoliči prvi organ evropske finansijske vlasti.  Predsednik Komisije Žoze Manuel Barozo je već najavio: „Kada Fond bude ratifikovan, treba da smislimo najefikasnije moguće korišćenje njegovog finansijskog okvira“.

To su svi protumačili kao najavu povećanja volumena fonda jer se ispostavlja da ni planiranih 780 milijardi evra možda neće biti dovoljno. Nemački ministar privrede Filip Resler je juče posle odluke Bundestaga uspeo da istog popodneva ode i do Brisela na neke razgovore i da se uveče vrati i u tv-dnevniku kaže: „Jasno je da ne želimo povećanje fonda“.

Ali ko šta želi a ko šta može tek će se ispostaviti. Možda je i zato ugledni Vol strit žurnal posle sednice Bundestaga konstatovao: Problemi Angele merkel tek počinju…

Autor: Saša Bojić
Odg. urednik: Nemanja Rujević