1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ne treba prkositi prkosnoj Rusiji

5. avgust 2013.

Preti li novo hladno doba u odnosima između SAD i Rusije? Moskva je Edvardu Snoudenu odobrila azil, reakcije SAD su vrlo oštre. Međutim, i ranije je bilo dosta nerešenih sporova.

https://p.dw.com/p/19JyV
2256596 Russia, Moscow. 08/01/2013 Journalist compiling information on CIA ex-agent Edward Snowden who, on spending more than a month in the Sheremetyevo airport transit zone, has finally got one-year temporary refugee shelter in Russia. Vitaliy Belousov/RIA Novosti
Edward Snowden Visum für Russland 01.08.2013Foto: picture-alliance/dpa

"Prkosna Rusija" - tako je "Njujork Tajms" naslovio članak o odluci ruskih vlasti da bivšem službeniku američke tajne službe Snoudenu na godinu dana odobri azil. Republikanski senator Džon Mekejn je govorio o "šamaru za svakog Amerikanca". Drugi su tražili bojkot Olimpijskih igara u Sočiju i premeštanje predstojećeg samita G20 početkom septembra, iz Sankt Peterburga u drugu zemlju. Bela kuća je u svom protokolu navela da je "duboko razočarana".

Kori Velt, zamenik direktora Fakulteta za međunarodne odnose na Univerzitetu Vašingtonu je drugog mišljenja: "Trenutno se ispoljava vrlo mnogo srdžbe i preteranog uzbuđenja, posebno u Kongresu", kaže on, navodeći da se nada da će uskoro sve proći i da će se pažnja usmeriti na druge, važnije teme.

Razočaranost i to ne samo zbog Snoudena

Potrajaće međutim još neko vreme dok se situacija ne smiri. Slučaj Snouden je simptomatičan za komplikovan odnos dve zemlje koji je Barak Obama želeo da postavi na nove temelje. Obama je 2009. kada je izabran za američkog predsednika, imao najbolje namere prema Rusiji, isto kao prema Kini i arapskom svetu. Njegovu ispruženu ruku nije niko prihvatio.

U.S. President Barack Obama (L) meets with Russian President Vladimir Putin during the G8 Summit at Lough Erne in Enniskillen, Northern Ireland June 17, 2013. REUTERS/Kevin Lamarque (NORTHERN IRELAND - Tags: POLITICS TPX IMAGES OF THE DAY)--eingestellt von haz
Predsednici Obama i Putin, G8 u Irskoj, 17.6.2013.Foto: Reuters

Obama je uložio mnogo vremena i političkog kapitala u rusko-američke odnose. Rezultat je međutim skroman i to ne samo u slučaju Sirije i Irana već i kada je reč o nuklearnom naoružavanju, ljudskim pravima i drugim važnim političkim pitanjima. Amerikanci i Rusi su na distanci, na kkavoj odavno nisu bili.

Da li je onda pametno smanjiti preostale kanale komunikacije i Rusiji pretiti otkazivanjem susreta, planiranog za septembar? Mtju Rojanski, direktor vašingtonskog Kenan instituta, predsedniku preporučuje da otputuje u Moskvu: "Čak i ako ne očekuje da će Putin izručiti Snoudena, promeniti stav prema Siriji, potpisati sporazum o nuklearnom razoružavanju i pristati na kompromis u stvarima koje su za Obamu i SAD od velike važnosti, američki predsednik bi trebalo da ode u Moskvu."

U protivnom će se "nesrećna serija nemilih događaja nastaviti", kaže Rojanski za DW. "Jednoj provokaciji će mesto ustupiti druga, stvoriće se nepoverenje i onemogućiti razvoj osnovnih zajedničkih instrumenata za krizni menadžment."

Unutrašnjopolitički pritisak

Novo hladno doba između SAD i Rusije nagovešteno je već prošle godine, kada je Vladimir Putin preuzeo treći predsednički mandat. Njegov ponovni izbor praćen je oštrim protestima ruske opozicije.

Police officers detain an opposition supporter during an unauthorized rally in Lubyanka Square in Moscow, in Moscow, Russia, Saturday, Dec. 15, 2012. Thousands of opposition supporters gathered Saturday in central Moscow for an unauthorized rally to mark a year of a wave of massive protests against Vladimir Putin and the government. Several prominent opposition figures were detained in the course of the gathering, which was not sanctioned by authorities. (Foto:Misha Japaridze/AP/dapd)
Protesti protiv Putina u Moskvi,15.12.2012Foto: AP

Bez obzira što Putin nije zaboravio da su Amerikanci pokazali simpatije prema demonstrantima, činjenica je da je njegov politički prostor za delovanje postao manji nego što to deluje spolja. Putin koristi spoljnu politiku kako bi dobio solidarnu podršku stanovništva i time se održao na vlasti. Vašington će se sigurno spremiti na period posle Putina. Do tada se međutim mora pomiriti sa stanjem trenutnih američko-ruskih odnosa.

Autori: Gero Šlis / Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: Dijana Roščić