1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Narod je uzeo moć“

31. maj 2018.

„Bila je to plišana nenasilna revolucija. Ne treba je zvati 'šarenom revolucijom' jer to implicira geopolitički kontekst“, kaže za DW novi jermenski premijer Nikol Pašinjan. Najavljuje produbljenje odnosa sa Rusijom.

https://p.dw.com/p/2ycSm
Foto: DW

DW: Gospodine Pašinjan, kako biste opisali ono što se desilo u Jermeniji? Da li je to bila smena vlasti pod pritiskom javnosti ili revolucija?

Nikol Pašinjan: Ja bih govorio o vraćanju vlasti ljudima. Bila je to plišana nenasilna revolucija naroda. Smena vlasti i moj izbor za premijera protekli su u okviru Ustava i zakona Jermenije.

Ovu revoluciju ne bi trebalo nazivati „šarenom revolucijom“. Jer taj naziv implicira politička zbivanja iza kojih stoji veći geopolitički kontekst. U našem slučaju su to bila interna zbivanja u Republici Jermeniji koja je inicirao jermenski narod.

Znači revolucije u drugim bivšim sovjetskim republikama bile su druge prirode? Recimo u Gruziji ili Ukrajini?

Naravno. Nakon tih revolucija se menjala spoljna politika tih zemalja. Mi smo odmah rekli da ćemo nastaviti dosadašnju spoljnu politiku Jermenije. Dalje ćemo razvijati kako jermensko-ruske odnose, tako i odnose sa EU, SAD, Iranom i Gruzijom.

Uglavnom je Kremlj nervozno reagovao na revolucije u postsovjetskom prostoru. Zašto se predsednik Vladimir Putin nije umešao u dešavanja u Jermeniji?

Jermenija nije naprosto jedna od postsovjetskih zemalja. Vrlo pažljivo se odnosimo prema svom suverenitetu i nezavisnosti. To je glavno obeležje naše države.

Zašto ste Vi, u poređenju sa drugim vođama građanskih protesta, tako miroljubivo nastrojeni prema Moskvi?

Jermenija je miroljubiva zemlja i mi smo miroljubiva nacija. Naravno da možemo, ako je neophodno, i da se branimo. Ali gajimo tesne veze sa Rusijom i siguran sam da će se one još produbiti. Uz to imamo dobre odnose sa EU koje takođe želimo da razvijamo. Hoćemo da razvijamo i odnose sa SAD, Iranom, Gruzijom i svim zemljama koje su za to zainteresovane.

Da li ste na sastanku sa Vladimirom Putinom razgovarali o rešavanju konflikta u Nagorno Karabahu?

Naravno. Problem može biti rešen samo mirnim putem. Nema nasilnog rešenja. Mislim da je to principijelni stav koji ne zastupa samo Jermenija, već i Rusija.

Jeste li razgovarali sa Putinom o ruskim isporukama oružja Azerbejdžanu?

Da. Vodili smo konstruktivnu diskusiju. Ne mogu da kažem šta je Putin o tome rekao.

Koji su Vam prioriteti za razvoj jermenske privrede?

Vidim ih tri: prvo razvoj informacionih i visokih tehnologija u Jermeniji. Ta oblast naše privrede se dinamično razvija. Time se nadamo da ćemo razviti i vojno-industrijski kompleks Jermenije jer on može postati lokomotiva čitave privrede naše zemlje. Na drugom mestu je turizam, a na trećem poljoprivreda.

Jermenska ekonomija je pod velikim uticajem oligarha. Neki od njih sede u parlamentu i pružili su Vam podršku. Hoćete li preduzeti nešto protiv njih?

Želimo da garantujemo moć naroda, a ne moć neke grupe pojedinaca. Niko to ne treba da sprečava. Ali nećemo se boriti ni protiv koga. Oligarsima tokom naše revolucije uopšte nije pošlo za rukom da utiču na političku situaciju u zemlji. Jer narod je uzeo moć u ruke i nema nameru da je ispusti.

Poznati ste po tome da koristite Fejsbuk. Zašto Vam je važan taj način komunikacije?

Tokom mog političkog rada i protesta nismo imali pristupa televiziji. Veoma je važno raspolagati alternativnim načinom komunikacije sa građanima. Moja Fejsbuk stranica dostiže publiku koja je uporedive veličine sa onom televizijskom. To je veoma efektno u dijalogu sa društvom. Bio je efektan kanal za informacije, takođe i zaokupljanje građana na protestima.

*Nikol Pašinjan, 1975, je političar i novinar koji je predvodio demonstracije nakon kojih je dugogodišnji vlastodržac Serž Sargsjan odstupi sa vlasti. Pašinjan je izabran za premijera 8. maja iako njegova liberalna koalicija Jelk nakon prošlogodišnjih izbora ima samo devet mandata u parlamentu. Pašinjan je osuđen na sedmogodišnju zatvorsku kaznu zbog navodne odgovornosti za proteste iz 2008, ali je amnestiran 2011. godine.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android