1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Na nišanu ruskih tajnih službi

Matijas Belinger3. februar 2016.

Iza hakerskih napada na računare nemačkog Bundestaga krije se najverovatnije ruska tajna služba. Postoji veliki broj indicija da Kremlj drži Nemačku na oku.

https://p.dw.com/p/1HoPt
Deutschland Proteste von Russlanddeutschen für mehr Sicherheit
Foto: picture alliance/dpa/M. Eich

Samo polovinu rečenice jednog „visoko rangiranog bezbednosnog službenika“ citirao je magazin „Špigel“, kojom on potvrđuje da su napadi na servere i računare Bundestaga u protekloj godini delo „jedne ruske vojne obaveštajne službe“.

No, kao što je često slučaj kada se radi o pitanjima koja se tiču obaveštajnih službi, zvanične potvrde tih teza nema. Iz Bundestaga je saopšteno da „ta institucija nije istražni organ i ne može da komentariše pozadinu slučaja“.

Ni nemačka Savezna služba za bezbednost informatičke tehnologije ne želi da daje izjave tim povodom. Potrebno je brinuti se o aspektima IT-bezbednosti, a ne o poreklu hakerskih napada, izjavio je portparol te službe. Državno tužilaštvo takođe je odbilo da komentariše napade.

„Hibridna strategija“

Ta vest, međutim, nije došla iznenada. U maju 2015. tehničari Bundestaga upozorili su da su programi pojedinih računara inficirani virusima. U avgustu je kompletna mreža morala da bude isključena jer su hakeri toliko inficirali sistem da je problem mogao da bude rešen samo kompletnim restartovanjem sistema.

Koji podaci i u kojem obimu su pokupljeni – očigledno niko ni do danas ne zna. No, vrlo brzo se posumnjalo da se radi o koordiniranim napadima neke strane tajne službe, a ne o hakerima iz hobija.

Hans-Georg Masen, predsednik Službe za zaštitu ustavnog poretka zadužen za pitanja špijunaže, u septembru je izrazio određena „strahovanja“. Ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer potvrdio je te strahove na jednom sastanku eksperata za računarsku bezbednost. Analitičari firme „Kasperski Lab“ pronašli su dokaze da su na računare instalirani štetni programi na ruskom jeziku.

Ako bi se samo potvrdilo da iza napada stoje ruske tajne službe, onda bi to stvorilo sliku da je Nemačka sve više pod prismotrom ruskih tajnih službi. „To se uklapa u rusku hibridnu strategiju", kaže Roderih Kizeveter, ekspert za spoljnu politiku Poslaničkog kluba CDU/CSU u Bundestagu.

Screenshot cyber-berkut.org/
Hakerski napad koji se pripisuje ruskoj obaveštajnoj službi, paralisao je IT-sistem BundestagaFoto: www.cyber-berkut.org

Pojam „hibridno ratovanje“ nastao je tokom krize u Ukrajini. Rusija tamo sprovodi svoje interese mešanjem vojnih sredstava, skrivenom podrškom naoružanim grupama i medijskom kampanjom za stanovnike na ruskom govornom području. Predmet interesovanja ruskih stratega su i evropske zemlje. Postoji „očigledno interes Rusije da destabilizuje Evropsku uniju“, smatra Džem Ozdemir, predsedavajući nemačkih Zelenih.

Rusija je već dugo aktivna u Nemačkoj i to ne samo delovanjem tajnih službi, već i propagandnom kampanjom. Svojim sopstvenim medijima Moskva pokušava da raširi svoj pogled na stvari, kontrolisanim komentarima na društvenim mrežama, ali i forumima na informativnim portalima koji takođe služe u iste svrhe. Pored toga, Moskva održava veze sa desno-populističkim i desno-ekstremističkim strankama.

Propagandna bitka oko „ruske devojčice“

Poslednjih nedelja pojavila se još jedna dimenzija. Ruski mediji su izbegličkoj krizi u Nemačkoj davali mnogo pažnje – posebno izveštajima o navodnom silovanju 13-godišnje devojčice ruskog porekla od strane više muškaraca arapskog porekla. Iako je policija saopštila da se silovanje nije dogodilo, ruski mediji su i dalje izveštavali o tome i prebacivali su nemačkim službama da pokušavaju sve da prikriju.

Pre godinu dana su takođe ruski mediji Evropu predstavljali kao razmaženu i kontinent koji propada. Novo je to da oni takvim izveštavanjem mobilišu jedan deo Nemaca ruskog porekla.

Tako je grupa „Međunarodni konvent ruskih Nemaca“ organizovala demonstracije protiv izbegličke politike Angele Merkel, a na njima su učestvovali i članovi neonacističkog NPD-a. U Berlinu i u drugim gradovima su pre nedelju dana organizovane demonstracije na kojima je učestvovalo više desetina hiljada ljudi.