Na Drini ćuprija - gubilište

Suđenje Milanu i Sredoju Lukiću, bivšim pripadnicima paravojnih srpskih formacija u Višegradu, koje optužnica Haškog tribunala tereti za neke od najtežih i najokrutnijih zločina počinjenih u ratu u Bosni i Hercegovini, počeće tek za godinu dana, saopšteno je na konferenciji o stanju u ovom postupku.

Protiv Milana Lukića i njegovog bliskog rođaka Sredoja u Haškom tribunalu je podignuta optuženica 1998., ali su oni u pritvor u Sheveningenu došli prije manje od dvije godine, i to sa dva kraja svijeta. Milan je uhapšen u Argentini u ljeto 2005. i prebačen u Hag u februaru prošle godine. Sredoje u septembru 2005., nakon što se dugo krio u Rusiji.

Obojica su optužena da su, kao pripadnici lokalnih paravojnih snaga, počinili niz zločina u Višegradu početkom rata. Milan Lukić je, prema tužiocima, u proljeće 92. organizovao zloglasnu grupu, poznatu kao "Beli orlovi" i "Osvetnici", koja je terorisala Bošnjake u Višegradu i okolini, ubijajući ih, mučeći i pljačkajući njihovu imovinu.

Za zločine u Višegradu, zajedno sa rođacima Lukić, optužen je i Mitar Vasiljević. Njemu je, nakon suđenja 2002. izrečena kazna od 15 godina, koju izdržava u zatvoru u Austriji. Na tom procesu haške sudije su zaključilo da je u Višegradu 92. izvršena "jedna od najvećih i najokrutnijih kampanja etničkog čišćenja u ratu u Bosni i Hercegovini".

Težina tog zločina je razlog da se Lukićima sudi u Hagu.

Da podsjetimo, radi ubrzavanja i efikasnosti suđenja, u Haškom tribunalu se posljednjih godina sudi samo optuženima visokog političkog ili vojnog ranga. Oni srednjeg i nižeg ranga ustupaju se lokalnim pravosuđima. Niskog ranga su i Lukići. Međutim, razmjere i okrutnost zločina za koje se terete su najtežeg ranga, i zbog toga je Tužilaštvo povuklo zahtjev da se njihov predmet ustupi Sarajevu i zatražilo da im se sudi u Hagu. Tome se nije protivio ni Državni sud Bosne i Hercegovine.

Na prvoj predraspravnoj sjednici, optuženi prema proceduri, imaju pravo da ukažu na probleme koje imaju u pritvoru ili u samom postupku. Sredoje nije imao nikakvih primjedbi, a Milan Lukić je iskoristio tu mogućnost za kraće predavanje o ljudskim pravima i demokratiji.

"Pošto je sekretarijat odbio da imenuje branioca po mom izboru, ja nemam drugog izbora nego da se branim sâm. To je moja definitivna odluka. Ako mi je uskraćeno pravo odbrane po mom izboru, samim tim meni su ugrožena osnovna ljudska prava. Ne može u XXI vijeku da bude nametnut advokat - nemam odbranu, nemam ništa, kako? a suđenje treba da počne. Djed mi je pričao da su u vrijeme komunizma nametali advokate, ali ovo je demokratska zemlja - kraljevina. Toliko", rekao je on.

Optuženi Lukić je u svojoj kritici perioda komunizma, smetnuo s uma da Haški tribunal jeste u Kraljevini Holandiji, ali nema nikakve veze ni sa zakonima ni sa demokratijom te zemlje. Sudija Krister Telin (Thelin) je odgovorio optuženom da pitanje ko će mu biti advokat, po propisima ovog suda, koji su osnovale Ujedinjene nacije, određuje sekretarijat, a ne predraspravno vijeće.

Optužnica Haškog tribunala rođake Lukić tereti za ubijanje Bošnjaka na čuvenoj na Drini ćupriji, i spaljivanje dvije kuće u Višegradu u koje su prethodno zatvorili po sedamdeset osoba, većinom staraca, žena i djece. U dijelu Višegrada, opjevanom kao Bikavac, ubijeno je 50 članova iste porodice – Kurspahić, čiji je spisak naveden u dodatku optužnice.