1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Mostarski Srbi u zemlji apsurda

Vera Soldo Mostar
10. april 2018.

Aleksandar Vučić ponovo u Mostaru – gradu kojim ovih dana dominiraju veliki plakati u bojama zastave Srbije, zemlje-partnera mostarskog Sajma privrede. Da li će od toga korist da imaju i mostarski Srbi?

https://p.dw.com/p/2vl1V
Foto: DW/V. Soldo

Samo mesec dana nakon mostarske trilaterale, predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponovno je u Mostaru na poziv člana Predsedništva BiH Dragana Čovića, i to povodom otvaranja Međunarodnog sajma privrede čiji je zemlja-partner upravo Srbija.

- pročitajte još: Skrivene namere Srbije i Hrvatske?

Vrlo dobri odnosi hrvatskog člana Predsedništva, predsednika Srbije, kao i predsednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, ipak se ne reflektuju i na položaj Srba u Mostaru i Hercegovini. I upravo to je bilo najvažnije i goruće pitanje na sastanku Vučića i Dodika s predstavnicima Koordinacije srpskih udruženja u Mostaru (naslovna fotografija).

Zadatak za političare

Jedan od najvećih problema Srba u Hercegovačko-neretvanskoj županiji jeste to što nisu konstitutivan narod, i to ne samo u toj županiji. „Već više od dve godine uporno insistiramo na tome da se odluka Ustavnog suda iz 2001. primeni i da Srbi postanu konstitutivan narod u četiri županije s hrvatskom većinom. To je jedna od naših najvažnijih tema i zato tražimo od gospodina Vučića da razgovara s predstavnicima hrvatskog naroda da svojim autoritetom na njih utiče kako bi se ta odluka primenila, a mi, u ustavno-pravnom smislu, postali konstitutivan narod u svojoj zemlji“, kaže za DW Dušan Golo, predsednik Koordinacije srpskih udruženja.

Mostar Bosnien und Herzegowina
Dušan Golo: Neshvatljivo je da se sprovođenje odluke Ustavnog suda povezuje s tim da li je neko s nekim prijatelj ili nijeFoto: DW/V. Soldo

Konkretno upitan „ko je odgovoran i kako to da srpsko-hrvatski lideri dobro sarađuju, čak i prijateljuju, a Srbi su nekonstitutivni baš u županijama s hrvatskom većinom“, Golo odgovara diplomatski: „Po meni, mi živimo u zemlji apsurda. Neshvatljivo je da se sprovođenje odluke Ustavnog suda povezuje s tim da li je neko s nekim prijatelj ili nije. U svakoj državi u kojoj vlada zakon, odluka Ustavnog suda trebalo bi da bude neupitna. Međutim, to je ovde nonsens i mi možemo da tražimo i borimo se da se ona implementira, što bi bio osnovni zadatak političara koji za to primaju platu i čiju odgovornost tražimo“, kaže Golo.

Politički marginalci

Hercegovački Srbi postali su svojevrsni politički marginalci posebno nakon 2012. godine, i otkako se u Mostaru ne održavaju izbori. Pre šest godina u Gradskom veću Mostara postojao je Klub srpskih većnika (odbornika), bez kojih nije mogla da se donese bilo kakva odluka. Danas je to samo prošlost koja se spominje, među Srbima koji žele da budu politički aktivni.

- pročitajte još: Saradnja na Balkanu je moguća?

Dragan Čović je, međutim, inicijativu Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) i Stranke demokratske akcije (SDA) oko izmene županijskih ustava, kako bi se omogućila ustavna jednakopravnost Srba, još ranije nazvao „političkim spinovima i političkim marketingom bošnjačkih političkih stranaka“ iz Sarajeva. „Iz Mostara se iselio ogroman broj Srba, a simboličan se vratio. Na nama je da s predstavnicima srpskog naroda tražimo rešenja. Što se tiče izmene Ustava, on će sigurno da usledi nakon izbora“, rekao je Čović u intervjuu za Radio televiziju Srbije.

Mostar Bosnien und Herzegowina
Aleksandar Vučić i Dragan Čović u MostaruFoto: DW/V. Soldo

„Mostar pripada svima“

Međutim, i sam predsednik Srbije od koga mostarski Srbi traže pomoć, osim izjave o visini novčane pomoći za obnovu mostarskog Sabornog hrama, nije bio konkretniji kada je reč o političkoj ulozi svojih sunarodnika u Hercegovini. Vučić je istakao da je Srbija pomogla izgradnju Saborne crkve Svete Trojice sa 700.000 evra i da će nastaviti da pomaže kako bi hram sledeće godine konačno bio obnovljen.

„Ovo nije samo verska institucija, ovo je i kulturna institucija koja će našem srpskom narodu puno da znači za ostanak u Mostaru i Hercegovini, ali i Hrvatima i Bošnjacima koji će imati upotpunjenu sliku multikulturalnosti svoga grada koji im svima jednako pripada“, rekao je Aleksandar Vučić.

To su reči, ali – kako stvari stoje na terenu – izgleda da ni nakon njegovog trećeg sastanka i razgovora s Koordinacijom srpskih udruženja, pomaka nema.