1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Pravosuđe

„Mladiću se ne sudi zato što je Srbin“

22. novembar 2017.

Za ratnog komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, optuženog za genocid, tužilaštvo traži doživotni zatvor, a odbrana oslobađajuću presudu. Sud svoju odluku saopštava u sredu od 10 časova.

https://p.dw.com/p/2nw7t
Foto: Picture-Alliance/dpa

Haški tribunal, koji zatvara svoje sudnice poslednjeg dana ove godine, u sredu ima jedan od svojih istorijskih trenutaka: izrećiće prvostpenu presudu generalu Ratku Mladiću, koji se, prema optužnici, tereti za najteža krvoprolića u ratu u Bosni i Hercegovini – od opsade Sarajeva i etničkog čišćenja sela oko Prijedora, do masakra u Srebrenici.

Pre tačno 11 meseci, tužilac Alan Tiger zaključio je završne reči na suđenju Mladiću sledećom rečenicom: „Etničko čišćenje u Bosni i Hercegovini nije bilo posledica rata, nego ratni cilj.“ Na to je dodao: „Stvaranje svesrpske države bio je krajnji Mladićev cilj! Ostvarujući ga, on je sa Karadžićem zemlju Bosnu i Hercegovinu odveo u pakao.“

Pošto su u decembru prošle godine tri dana tužioci obrazlagali argumente za izricanje najteže kazne, a potom zastupnici odbrane tri dana pledirali za oslobađajuću presudu, završen je pretposlednji čin procesa Ratku Mladiću, optuženom za genocid, zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Sudije su gotovo godinu dana analizirale argumente obe strane i sve što su u dokaznim postupcima, ispitujući svedoke i ukazujući na dokumenta, zastupnici tužbe i odbrane predočili – i doneli odluku koju će saopštiti predsedavajući Veća, Holanđanin Alfons Ori.

Optuženi Ratko Mladić je u „pritvorskoj jedinici“ Ujedinjenih nacija već šest i po godina. Uhapšen je u Srbiji u maju 2011, nakon što se godinama skrivao. Optužen je za genocid u više opština Bosne i Hercegovine počinjen u godini početka rata – 1992, a posebno za genocid u Srebrenici u julu 1995. Dokazujući krivicu bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS, na suđenju koje je počelo 16. maja 2012. godine, tužioci Tribunala ispitali su 172 svedoka i predočili 7.500 dokaznih predmeta i dokumenata. U svom dokaznom postupku, odbrana je izvela 208 svedoka i uvela u sudske spise preko 2.000 dokumenata.

Aushebung eines Massengrabes in Bosnien und Herzegowina
Forenzičari ekshumiraju masovnu grobincu u selu Tomašica kod PrijedoraFoto: ELVIS BARUKCIC/AFP/Getty Images

Pre pet i po godina, kada je počelo suđenje, Ratko Mladić je zatražio da se u sudnici Haškog tribunala pojavi u uniformi s metalnim zvezdama na epoletama, ističući da ga kao slavnog generala zna ceo svet. Na kraju suđenja, zajedno sa svojim advokatima, nastojao je da dokaže da je bio običan, blag i ne naročito efikasan oficir, bez velike moći i da je imao obzira prema Bošnjacima i bosanskim Hrvatima i nastojao da ih zaštiti, zbog čega se čak sukobljavao s ratnim predsednikom Republike Srpske Radovanom Karadžićem, koji je već osuđen na 40 godina zatvora.

Tome je tužilac Tiger suprotstavio niz svedočenja, dokumentarnih snimaka i zabeleženih iskaza koji govore sasvim suprotno. Na tvrdnju odbrane da nema nijednog svedočenja niti pisanog dokumenta kao dokaza da je izdao neko naređenje za izvršenje zločina, tužilac Tiger je rekao da ima. Jedan od dokaza predočio je sâm Mladić, kad je izdao naređenje o „raspamećivanju“ Sarajeva artiljerijskim granatama i da se „tuče po Velešićima jer tamo nema mnogo Srba“. Među takvim dokazima je i poznata Mladićeva izjava kad je u julu 1995. ušao u Srebrenicu da je „došlo vreme za osvetu Turcima“. Te reči nisu izgovorene uprazno: u sledećih pet dana Mladićeve trupe zarobile su i ubile više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dečaka.

Osnovna teza odbrane bila je da se komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske sudi „samo zato što je Srbin i što je pokušao da brani svoju zemlju i svoj narod u ratu koji su poveli drugi“. Odbrana, rekao je advokat Branko Lukić, ne poriče da su se desili „nesrećni situacioni zločini, ali njih su počinili odmetnici iz VRS“ ili pripadnici policije i paravojnih formacija koji nisu bili u Mladićevoj nadležnosti.

Prijedor – strašan simbol početka rata

U leto 2015. tužiocima je odobreno da ponovno otvore svoj postupak, koji su već završili u februaru 2014, kako bi izveli dokaze o masovnoj grobnici Tomašica kraj Prijedora, koja je otkrivena i iz nje ekshumirane žrtve u novembru 2013, dakle godinu i po dana nakon što je suđenje Mladiću počelo. U dodatnom dokaznom postupku utvrđeno je da su iz grobnica Tomašica i Jakarina Kosa, ekshumirani ostaci 712 žrtava, većinom Bošnjaka. Svi identifikovani bili su iz Prijedora i selâ oko tog grada, kao i iz logora Keraterm, Trnopolje i Omarska. Kako je Srebrenica strašan simbol kraja rata, tako je Prijedor njegovog početka, rekli su zastupnici tužbe. Odobravajući im dodatno ispitivanje, sudsko veće ocenilo je da je Tomašica jedan od dokaza o zločinima počinjenim u opštinama Prijedor, Ključ, Kotor Varoš, Sanski Most, Foča i Vlasenica, koji su 1992. dosegli razmere genocida.

Bosnien und Herzegowina Geschichte über einen Knochenjäger
Memorijalni centar Potočari kod SrebreniceFoto: DW/Z. Ljubas

Uz te dve optužbe za genocid, Mladić se tereti za još dva udružena zločinačka poduhvata: za artiljerijski i snajperski teror nad građanima Sarajeva celog rata i uzimanje pripadnika mirovnih jedinica UN za taoce.

Zbog svega toga, generalu Mladiću se sudilo „ne zato što je Srbin i ne zato što je vojni oficir. Sudi mu se zato jer dokazi pokazuju i van razumne sumnje dokazuju da je kriv za zločine protiv čovečnosti, ratne zločine i genocid“, rekao je tužilac Tiger. „Zbog razmera počinjenih zločina i patnji koje je naneo jedino prihvatljiva kazna za Ratka Mladića je doživotni zatvor“, rekao je on na kraju svojih završnih reči i zaključio: „Bila bi uvreda za žrtve i pravdu svaka druga kazna osim najstrože koja se može izreći u Haškom tribunalu“, rekao je on.

Haški tribunal je u prvostepenim procesima izrekao 83 osuđujuće presude, ali, zajedno sa onima iz žalbenog postupka, i 19 oslobađajućih. Saopštavanje odluke sudskog veća o presudi Ratku Mladiću biće 103. i poslednje izricanje prvostepene presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, koji su osnovale Ujedinjene nacije 25. maja 1993. godine.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android