1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Mesić traži Dodikovu ostavku

24. jun 2011.

Više novina prenosi da „Srbija želi što skoriji početak pregovora o prijemu u EU“. Tako Klajne cajtung onlajn izveštava o razgovoru srpskog ministra spoljnih poslova Jeremića i komesara EU za proširenje Filea u Briselu.

https://p.dw.com/p/11iZl
MesićFoto: DW

Jeremić je rekao da sada postoje dve mogućnosti, a to su: kontinuitet i pauza u širenju EU. On je za „ne samo simboličko, već i praktično obezbeđivanje kontinuiteta, i to garantijama da će po završetku pregovora sa Hrvatskom početi pregovori sa Srbijom“. List prenosi i da File nije želeo da spekuliše hoće li Srbija na kraju pregovora morati da prizna Kosovo ili ne, te da je „doprinos Srbije regionalnoj saradnji važan element u približavanju Evropskoj uniji“. „I Jeremić je naglasio da se bliži trenutak kada će biti prvih rezultata razgovora Beograda i Prištine“. „Za vreme procesa prustupanja Srbije EU, moraju biti preduzeti ozbiljni napori da bi bio rešen problem sa Kosovom“, citira Štefana Filea i Berlinski dnevnik Islamiše cajtung – islamske novine.

Bečki Standart.at objavio je intervju sa Stjepanom Mesićem. On je „kao poslednji predsednik Jugoslavije 1991. predložio konfederativni model. Danas traži ostavku predsednika Republike Srpske Milorada Dodika“. Mesić kaže da je da je 1991. za vreme boravka u Beogradu rekao: „Ja sam poslednji predsednik Jugoslavije sa ovim modelom. Dotadašnji model je mogao da postoji dok je Tito bio živ, dokle god je Komunistička partija bila multinacionalna partija i dokle gode je i JNA bila multinacionalni organizam. Posle Titove smrti, Komunistička partija se raspala na republičke partije, a armija je tražila sponzora. Ja sam predsedništvu predložio konfederativni ugovor na tri do pet godina, pa ako krene dobro, da ostanemo konfederacija, a ako ne krene dobro, da svako krene svojim putem. Ali u miru“.

Sarajevo Treffen Koalition Gespräche
DodikFoto: DW/Huseinovic

Mesić dalje objašnjava da mu je bilo jasno da će doći do rata ukoliko Milošević i dalje bude radio na planu „velike Srbije“. Prema njegovim rečima, međunarodna zajednica je u izvesnoj meri pomogla Miloševiću jer „se on pravio da želi da spase Jugoslaviju“, te da su „oni u to poverovali, pri čemu je on Jugoslaviju zapravo – razbio“. Upitan da li posle haške presude generalu Anti Gotovini zbog ratnih zločina sada treba redefinisati Domovinski rat, Mesić je odgovorio odrečno, ali i dodao: „Nažalost, i na našoj strani je bilo ratnih zločina i oni koji su ih počinili moraju biti izvedeni pred sud. Nema tog hrvatskog cilja, nema tog hrvatskog interesa koji bi opravdao ubijanje ijednog srpskog civila ili ijednog srpskog deteta. Najviše zločina je bilo na strani agresora, ali bilo je i nekih na našoj strani. Cilj Miloševića je bio da očisti teritoriju od nesrpskog stanovništva kako bi stvorio prostor za veliku Srbiju. To što je on učinio bilo je i kao ideja i kao njeno sprovođenje – zločin. Mi smo bili u procesu stvaranja države i njene odbrane“.

Kada je reč o Bosni i Hercegovini, ključ rešenja problema je, po Mesićevom mišljenju, u Banjaluci i Beogradu: „Ja sam Hrvatima u Bosni i Hercegovini govorio: BiH je vaša domovina, vaš glavni grad je Sarajevo, oformite svoju politiku u BiH. Beograd nikada nije uputio takvu poruku Srbima u Bosni i Hercegovini. Zvanični Beograd govori: Bosna i Hercegovina je jedinstvena država i mi je podržavamo, ali istovremeno podržavamo i (predsednika RS) Milorada Dodika – a on čini sve kako bi uništio Bosnu i Hercegovinu“. Taj problem bi, kaže Mesić, mogao da se reši jačanjem uloge Visokog predstavnika i – odlaskom Milorada Dodika sa funkcije

Priredio: Saša Bojić
Odg. urednik: Jakov Leon