1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Medvedev propagira demokratiju

16. april 2009.

Medvedev i liberalne vrednosti, borba protiv pirata, kredibilitet Socijaldemokratske partije Nemačke, šta đaci znaju o NDR, izbori za Evropski parlament, teme su nemačkih dnevnika.

https://p.dw.com/p/HY3W
Ruski predsednik Dmitrij MedvedevFoto: picture-alliance/ dpa

Povodom intervjua ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva moskovskim novinama Novaja gazeta list Noje osnabriker cajtung piše: „Službe bezbednosti, državna administracija, velika industrija – svi oni manje-više deluju zajednički. Pri tom je reč iz Kremlja važnija od slova zakona. Ukoliko bi Medvedev da to iz osnova promeni – samo neka izvoli. Ali, za to je potrebno nešto više od lepog intervjua uglednim novinama koje su kritički raspoložene prema vlastima. Putinovi sledbenici sve drže pod kontrolom. I oni neće otići bez otpora samo zato što Medvedev odjednom propagira čistu demokratiju. Ipak je pozitivno što se predsednik tako jasno opredelio za liberalne vrednosti. Na taj način javno postavlja kriterijume buduće vlasti, a problematične birokrate i tajkune upozorava da zakon krše na sopstveni rizik – rizik koji ne bi trebalo potcenjivati“, piše „Noje osnabriker cajtung“.

Kredibilitet SPD-a

O politici nemačkih socijaldemokrata list Fraje prese piše: „Više puta tokom proteklih nedelja SPD se izjasnila za strogo regulisanje finansijskih tržišta, za porez na promet na berzi i veće poreze za bogate, za ograničavanje zarada menadžera, ulaganja u obrazovanje, besplatna obdaništa i jaslice, minimalnu zaradu i za još mnogo toga. Skoro da se postavi pitanje da li je SPD od pre devet godina na vlasti. Jeste. I za to vreme sprovela je reforme na tržištu rada koje su dovele do osiromašenja velikih slojeva stanovništva. Smanjila je porez na vrhunske zarade sa 52 na 42 procenta, a stranke Unije preuzele su politiku prema porodici. Takve protivrečnosti ne mogu da ostanu bez posledica kada je u pitanju kredibilitet stranke“, upozorava „Fraje prese“.

Borba protiv pirata

List Štutgarter nahrihten bavi se piratima i piše. „Do sada su samo Amerikanci i Francuzi oslobađali taoce akcijama komandosa. Pritom je poginulo više gusara, poginuo je i jedan francuski talac. Uvek je veliki rizik da u takvim akcijama stradaju i nevini i u svakom pojedinačnom slučaju mora se pažljivo odmeriti da li je napad opravdan ili ne. S druge strane, međunarodna zajednica ne može da toleriše da svakog dana bude otet neki brod. Na rogu Afrike trenutno nisu samo ratni brodovi EU, SAD i NATO. U Adenskom zalivu su i ratne mornarice Kine, Rusije, Indije i Japana. I njihovi brodovi morali bi početi – kontrolisano i sa merom – da koriste oružje“, smatra komentator lista „Štutgarter cajtung“.

Gde suditi gusarima?

A komentator lista Berliner cajtung bavi se pitanjem gde suditi piratima: „Cilj je uhapsiti gusare i suditi im. Ali, nadležnosti su nejasne. Na suđenju koje je u toku Nemačka je mogla da tvrdi da nije direktno pogođena, iako je oteti, pa oslobođeni brod pripadao nemačkoj brodarskoj kompaniji. Međutim, u slučaju najnovije otmice neće biti tako jednostavno – na trgovačkom brodu Stavanger bilo je nekoliko Nemaca. Pravno natezanje oko nadležnosti za suđenje nastaviće se od slučaja do slučaja što samo pokazuje da je neophodno osnivanje centralnog međunarodnog suda za gusarstvo“, piše „Berliner cajtung“.

Poznavanje istorije

List Vestdojče algemajne cajtung razmatra šta učenici znaju o bivšoj istočnonemačkoj državi, Nemačkoj Demokratskoj Republici (NDR), i piše: „Mladi veoma malo znaju o NDR. Postoje svi razlozi za uzbunu ako mnogi šesnaestogodišnjaci ili sedamnaestogodišnjaci misle da je (prvi zapadnonemački kancelar Konrad) Adenauer bio političar istočnonemačke komunističke partije i samo trećina zna da je Berlinski zid podigao istočnonemački režim. Ostali misle da su ga podigli saveznici ili Amerikanci. Onaj ko ne zna ništa o istočnonemačkoj državi pomaže u zamagljivanju suštine jedne nedemokratske vlasti. I tako se lako pomeraju merila za ocenjivanje demokratije, pravne države i političkog tutorstva i indoktrinacije od kolevke do groba. Istočnonemačkoj komunističkoj državi mora se posvetiti više pažnje u nastavi. Kako se ove godine navršava dvadeset godina od njenog nestanka to je i dobar podsticaj da se to i učini“, piše „Vestdojče algemajne cajtung“.

Die Welt - Titel

List Velt bavi se izborima za Evropski parlament 7. juna i piše: „Što više prava dobija Evropski parlament to su građani manje zainteresovani za izlazak na birališta. Učešće na izborima 1979. godine u proseku je bilo 63 odsto da bi do 2004. palo na 45 procenata. Ako je suditi prema najnovijim ispitivanjima javnog mnjenja na junske izbore izaći će još samo 34 odsto građana u članicama EU, iako evropski poslanici imaju veća ovlašćenja nego ikada. Razlozi za slab odziv birača su višestruki: stare članice još nisu izašle na kraj sa proširenjem od pre pet godina i traže zaštitu u nacionalnim granicama, a novi Evropljani bili su zainteresovani za ulazak u ekonomsku zajednicu, ali ne i za političku uniju i njen dalji razvoj u saveznu državu. Rezultat tog spoja ne vidi se samo na izborima za Evropski parlament. Građani su podjednako mrzovoljni i kada je reč o jačanju EU, i kada je u pitanju njeno proširenje - Evropljani su veći nacionalisti nego što to u Briselu misle. Za njih je Evropski parlament sa 785 poslanika i dalje apstraktan. Teško je reći šta će se dalje dešavati, ali pogled u istoriju pruža nade. Naime, Evropska unija ne liči na bicikl koji padne kada stane. Naprotiv, razvoj EU obeležen je pauzama. Dakle, biračima treba vremena. I ako ne izlaze masovno na izbore, onda je to tako“, piše „Velt“.


Pripremio: Nenad Briski

Odgovorni urednik: Ivana Ivanović