1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Medvedev kritikuje Putina

25. decembar 2010.

Nemačka štampa piše o kritici koju je Medvedev uputio Putinu, o vrtoglavim cenama umetničkih dela i velikom broju Nemaca koji idu u crkvu na Badnje veče.

https://p.dw.com/p/Qk5o
Dmitrij Medvedev i Vladimir PutinFoto: AP

General ancajger

piše o kritici koju je Medvedev uputio Putinu:

„Šef Kremlja Dmitrij Medvedev kritikovao je Vladimira Putina zbog njegovog uplitanja u proces, koji se vodi protiv kritičara Kremlja u pritvoru, Mihaila Hodorkovskog.

„Ni predsednik, a ni jedan drugi službenik nema pravo da objavi svoje mišljenje o ovom slučaju ili bilo kom drugom pre nego što se donese presuda", rekao je Medvedev u petak u jednom intervjuu koji se uživo prenosio na državnoj televiziji. Putin je nedavno, takođe na televiziji, tražio novu kaznu za Hodorkovskog, koji je ukrao 218 miliona tona nafte. Optuženi je odbacio optužbe rekavši da su politički motivisane.

Advokatica Hodorkovskog, Karina Moskalenko je zadovoljna zbog ove izjave Medvedeva. Nasuprot tome, aktivistkinja za ljudska prava Ljudmila Aleksejeva, tvrdi: „Meni se čini da se oni igraju dobrog i lošeg policajca. Medvedev je svojom izjavom priznao da sud u ovom procesu radi pod velikim pritiskom od strane vlasti".

Pretpostavlja se, da ruske vlasti žele da isključe političku moć uticajnog i finansijski dobro stojećeg Hodorkovskog, i da ga osude pre novih predsedničkih izbora, 2012. godine.

U međuvremenu je Nazivisimaja Gazeta objavila otvoreno pismo koje je Hodorovski uputio Putinu, u kome mu želi da bude tolerantan i dobar. Hodorkovski piše da je ljubav prema psima jedina emocija koju Putin javno pokazuje. On je svog neprijatelja otvoreno napao i zatražio njegovu ostavku.

Umetnost je skupa

Handelsblat

piše da je u 2010. godini umetnosti bila skupa kao nikad do sad.

„Ove godine su cene na tržištu umetnina dostigle visine kao nikad do sad. Razlog: Stari bogataši iz zapadnog sveta su se borili sa novim bogatašima iz Azije oko velikih ikona istorije umetnosti.

BdT Auktionshaus Christie
Ove godine cene umetničkih dela dostigle su vrtoglave visineFoto: dpa

Vaza iz 18. veka je za 85,7 miliona evra promenila vlasnika. Kupac je ostao anoniman. Zna se da je reč o milijarderu iz Pekinga koji voli diskreciju i umetnost. Zbog skupocene vaze i nepoznatog kupca ova je godina postala „godina umetnosti". Bogati kupci iz Azije, uglavnom iz Kine, su podigle cene na međunarodnom umetničkom tržištu do neslućenih visina. Finansijska i privredna kriza je u okviru umetničkog tržišta prevaziđena.

Britanski aukcijski gigant “Kristi” je od početka godine na aukcijama i privatnim prodajama zaradila 4,96 milijardi dolara. To je bitno više nego u dosad rekordnoj 2007. godini, objavila je aukcijska kuća “Kristi”. Večiti konkurent „Sotbi“ je svoju zaradu povećao na 4,2 milijarde dolara.

Kinezi od početka 21. veka pripadaju krugu najvećih „igrača" na globalnom tržištu umetnosti. Pogotovo kada je u pitanju kupovina njihovog nacionalnog umetničkog blaga, koje su za vreme kolonijalizma i ignorancije mao-godina rasprodate po celom svetu. Novitet predstavlja činjenica da danas kupuju Pikasa, van Goga, Matisa i Monea. Azija i Zapad su sjedinjeni – barem kada je u pitanju tržište umetnosti."

Zašto Nemci idu u crkvu na Badnje veče?

Cajt piše: „Mi ne verujemo da bog postoji. Ipak iz godine u godinu slavimo rođenje njegovog sina. „To je čudno, zar ne?" napisao je pisac Aksel Hake u ironičnoj božićnoj priči „Svake godine opet". Opet. O Božiću se više ne razgovara bez ironije.

Christvesper im Berliner Dom
Badnje veče u katedrali u BerlinuFoto: dapd

U najobičniju crkvu u nemačkoj provinciji, na ovaj dan dođe pet puta više građana nego što je to inače slučaj nedeljom. A ispred berlinske katedrale postavljene su metalne ograde kao na rok koncertima da bi ljudi sigurno dospeli u katedralu.

Da, spasenje. Ništa drugo se i ne slavi u toj božićnoj liturgiji, a činjenica da to trpe i oni koji gotovo nikad ne ulaze u crkvu sigurno ima malo dublje razloge od tradicije i nemanja alternative. Inače nam zapostavljanje tradicije ne pada tako teško. Nikad ne pravimo problem oko smišljanja novih razloga i ideja za žurku. Ali te jedne večeri svi mirno i poslušno ulazimo iz tamne hladnoće u crkvu u kojoj nas dočekuje svetlost. Zatim sa puno žara i ubeđenja pevamo reči kao što su „sveto”, “spokojno”, “haleluja”. Zašto? I zašto posle Božića opet većina tih ljudi ne odlazi u crkvu?

Da li je moguće da sveštenici ove božićne hrišćane ne izbacuju iz crkve kao ateiste zato što oni nisu ateisti. Ipak su i prošlog Božića bili tu!"

Pripremila: Ž. Bašić-Savić

Odg. urednica: I. Ivanović