Manjine u CG žele dvojno državljanstvo

Napominjući da su u pitanju isključivo pragmatični razlozi, portparol Bošnjačke stranke (BS) Suljo Mustafić je u izjavi za Radio Dojče vele kazao: "BS u potpunosti podržava rješenje da crnogorski građani i oni koji to žele mogu, uz crnogorsko, imati i neko drugo državljanstvo.”

On je rekao da se ovo pitanje treba, prije svega, regulisati međudržavnim sporazumima.

Isti je stav i albanskih nacionalnih stranaka u Crnoj Gori.

A čelnik opozicione Srpske narodne stranke (SNS) Andrija Mandić je rekao da će od marta naredne godine Srbi iz Crne Gore početi da dobijaju državljanstvo Srbije.

On je kazao da očekuje da će to pravo iskoristiti 200 hiljada građana Crne Gore.

Ukoliko bi Bosna i Hercegovina i Albanija, kao što je to prije 15 godina uradila Hrvatska, a nedavno i Srbija, omogućile dobijanje dvojnog državljanstva Bošnjacima i Albancima iz Crne Gore, ili se, pak, o tome potpišu bilateralni sporazumi, više od polovine državljana Crne Gore imali bi, uz crnogorsko, i državljanstvo neke druge države!

Crnogorski premijer Željko Šturanović je rekao da je za Crnu Goru, kao malu državu, to pitanje veoma osjetljivo.

“Međunarodno pravo nije do sada definisalo nijedan obavezujući standard u vezi dvojnog ili višestrukog državljanstva zbog čega svaka suverena država može da ga toleriše ili da vrši njegovo ograničenje.”

U svakom slučaju, pitanje dvojnog državljanstva je veoma aktuelno u Crnoj Gori i prelama se u procesu donošenja novog ustava Crne Gore.

Vladajuća koalicija predložila je da se ustavom normira da crnogorsko državljanstvo ne može biti oduzeto svima onima koji su to pravo imali u trenutku proglašenja nezavisnosti ove zemlje (3. juna 2006. godine).

Sva lica koja su u međuvremenu stekla crnogorsko državljanstvo, a postali i državljani neke druge države, moraće se, prema predlogu Đukanovićeve partije, opredjeliti koje žele da zadrže.

Za takvu odluku biće im ostavljen rok od godinu dana.