Manjine nezadovoljne ustavom Crne gore

Prema rijecima celnika „Albanske alternative" (AA) i poslanika ove partije u Skupštini Crne Gore Vaselja Siništaja, zabrinjavajuce je što zvanicnici u Podgorici ne žele da realizuju ni zahtjeve Savjeta Evrope u vezi sa ustavnim odredbama za manjine, što su, kako dodaje, ranije obecali.

„Nijedna manjina nije trenutno zadovoljna. Nije zadovoljna iz razloga što ni Preambulom najvišeg pravnog akta Crne Gore nije riješeno pitanje onako kako smo ocekivali.

Ako se stvara grdanska država, onda bi bilo dovoljno reci ’naroda Crne Gore’ a ne crnogorskog naroda.

Nije dobro da se u Preambuli ne pominju ostali narodi koji su vjekovima autohtoni na svojim ognjištima i koji su se borili za Crnu Goru i, na kraju krajeva, koji su 21. maja prošle godine svojim pecatom ovjerili samostalnost Crne Gore."

Preambulom Predloga novog crnogorskog ustava narocito su nezadovoljni politicki predstavnici Srba i Bošnjaka.

Konstatujuci da crnogorska vlast svjesno prenebregava cinjenicu da Srbi cine 32 odsto stanovništva ove države, potpredsjednik Srpske narodne stranke (SNS) Novica Stanic je u izjavi za Radio Dojce vele kazao: „Sve je dio jednog sistema ciji je rezultat antisrpska politika u Crnoj Gori."

Poslanik Bošnjacke stranke i clan Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore Kemal Purišic rekao je za naš radio da su predstavnici ovog naroda vec ispostavili konkretne zahtjeve vlastima u Podgorici.

„Bošnjaci žele da budu konstitutivni element crnogorske države i da, pored crnogorskog, odnosno srpskog, službeni jezik u Crnoj Gori bude i bosanski."

Iz Hrvatske gradanske inicijative (HGI) je saopšteno da ce u tom slucaju i oni insistirati da i hrvatski bude službeni jezik u Crnoj Gori.

A politicki analiticar Srdan Vukadinovic rekao je za RDW da ce sva ova natezanja oko ustava nanijeti veliku politicku štetu procesu demokratizacije Crne Gore.

On je uvjeren da je djelovanje manjinskih stranaka u okviru opozicije motivisano iskljucivo željom da se dode do novih parlamentarnih izbora.

„Upravo su se zbog toga ove stranke sada povezale da bi došlo do nekih izbora i to je njihov cilj.

Jer, nije prirodno da se ove stranke povezuju buduci da je opozicija u Crnoj Gori potpuno strukturno razjedinjena.

Iz toga proizilazi zakljucak da je veoma teško da ona djeluje jedinstveno, ali ocito da su ovdje, u ovoj prilici, neki viši ciljevi u pitanju, a ciljevi svih opozicionih stranaka su da svrgnu vladajucu elitu i da dode do novih izbora."