Mandatar s ratnom biografijom

Sticajem okolnosti, u Srbiji je otvoreno isuviše političkih frontova tako da je teško razlučiti koji je važniji. Ili su svi toliko povezani, a samim tim i rješavanje pojedinačnih problema zavisi od rješavanja i drugih. Odnosi Srbije i Crne Gore direktno se reflektuju na pregovore o konačnom statusu Kosova, jer zvaničnici iz Podgorice u više navrata su izjavljivali da je to pitanje Srbije. Isto tako, crnogorski zvaničnici smatraju da je Beograd problem u ispunjavanju svih obaveza prema Haškom sudu. Jer, Crna Gora je imala jednog optuženika i da je on otišao u Hag. Naravno, u svemu tome ima dosta kalkulacija i marketinga, a krajnji ishod jeste tapkanje u mjestu kada je riječ o približavanju Srbije Evropskoj uniji.

Da li je vlada Srbije povukla pravi potez kada je zatražila od šefa UNMIK-a Sorene Jesena Petersena da spriječi izbor Agima Čekua na funkciju predsjednika vlade? Analitičar srpsko-albanskih odnosa i glavni urednik lista «Dijalog za Kosovo», Nikola Radaš, kaže za Radio Dojče vele da je u ovom trenutku veoma bitno da jedna i druga strana gledaju realno na događaje:

«Treba biti realan i staviti sve u kontekst onoga što treba da se desi narednih meseci, a s čime treba živeti narednih godina na Kosovu. A, sigurno je da je za srpski narod najbolje da se nađe kontakt i sa gospodinom Čekuom kao premijerom. U tom smislu je za svaku hvalu njegova spremnost da se sretne sa beogradskim političarima, bez obzira šta i on misli o njima».

Riječ je o najnovijoj izjavi Čekua podgoričkom listu «Dan» u kojoj kaže da će sarađivati sa svima, pa i sa Beogradom.

Radaš smatra da se često zbog velikih političkih tema zaboravlja na preostale Srbe na Kosovu:

«Za Srbe na Kosovu bi bilo daleko bolje da ova naša beogradska vlast sa daleko više razumevanja prima i reaguje na tekuće i aktuelne političke odnose na Kosovu iz jednostavnog razloga jer se radi o budućnosti i srpskog naroda na Kosovu, kao i ostalih manjina. Očigledno je da je taj srpski živalj, bez obzira koliko ga ima, pod političkim pritiskom beogradskih vlasti. To se vidi iz ocena koje su, maltene, van razuma; da se tamo događa neka radikalizacija itd. To su jednostavno realna politička zbivanja na Kosovu koja dovode na čelo kosovskih vlasti danas jedne ljude, sutra druge, odnosno kako odluči Skupština ili narod Kosova».

U Srbiji, međutim, preovladava mišljenje da je sama kandidatura Čekua provokativna, pogotovo ako se ima u vidu da je on čak optužen za genocid nad Srbima. Bivši ministar pravde, Vladan Batić, dostavio je Haškom sudu preko hiljadu stranica materijala o Čekuu, ali nije dobio odgovor. Ipak, svi su svjesni da oni ne mogu da utiču na zbivanja na Kosovu i otuda poruka analitičara da akcenat treba staviti na poboljšanje položaja kosovskih Srba kroz pregovore o konačnom statusu Kosova.

Ejub Štitkovac