1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Malinari hoće zaradu mimo tržišta?

4. avgust 2011.

Ako se uzme u obzir da u srpskoj javnosti postoji percepcija da se malinari, narodski rečeno, „rasturaju od para“, postavlja se pitanje zašto su stalno nezadovoljni i šta je razlog njihovog nezadovoljstva?

https://p.dw.com/p/12Avn
Srbija više nije konkurentna na tržištu malina kao pre 10 godinaFoto: Fotolia/raphael levy

Proizvođači malina u Srbiji su ponovo na barikadama, a njihovi protesti i sukobi sa policijom postaju već tradicionalni svakog leta. Malinari u najnovijim protestima zahtevaju da se poveća otkupna cena malina i da se uklone nepravilnosti u izvozu ovog voća. Srbija je, inače, jedan od najvećih proizvođača i izvoznika malina u svetu.

Preispitati sistem subvencija

Protesti malinara, pre svega, pokazuju da su oni dobro organizovani i da štite svoje interese, kaže za Dojče vele Miroslav Zdravković, urednik sajta www.ekonomija.org. Međutim, nasuprot njihovoj organizovanosti, stoji svetsko tržište na kojem kretanja cena ne idu njima na ruku. S druge strane, tu je i država, i tu su malinari u pravu kada pokušavaju da nametnu temu sistema subvencija u poljoprivredi, ističe Zdravković:

„Naime, oni jesu u pravu ako traže državnu pomoć. Zato što bi umesto subvencija žitaricama, mnogo smislenije bilo upravo zbog selidbe stanovništva iz Centralne, Zapadne, i Južne Srbije, trebalo da se sistem subvencija podesi ili preusmeri na vinogradarstvo, pečurke, na sitno voće i povrće, kako bi se zadržalo stanovništvo tamo odakle najviše i emigrira. U tom smislu oni imaju prava da se kao udruženje bune.“

Zahtevi nisu tržišni

Zoran Knežević, urednik časopisa „Market“, zahteve malinara za garantovanjem otkupne cene vidi kao retrogradne i ne baš potpuno tržišne. Danas je potpuno slobodno formiranje cena svih poljoprivrednih proizvoda, pa i malina, kaže Knežević za DW. Prema nekim projekcijama, na otkupnu cenu malina od jednog evra (100 dinara) zarada je 35 dinara po kilogramu malina, kaže Knežević:

„Mislim da je to u današnjoj situaciji prilično dobro. Sad, naravno, svako može da bude zadovoljan ili nezadovoljan, ali mislim da tu nema posebnog razloga za nezadovoljstvo. Naravno, to što je neko navikao da mu se svake godine izlazi u susret, i da mu država nešto garantuje, to je druga priča koja izlazi iz ekonomske sfere: to je više socijalno-politička priča, ali činjenica je da tržišno gledano ne pije vodu.“

Konkurencija smanjuje zaradu?

Malinari imaju primedbe i na sistem otkupa i izvoza, i traže da se ustanovi kuda ide malina i gde ide novac od njenog izvoza. Činjenica je da su zarade od malina dobre, i da su iznad proseka u poljoprivredi, ističe Zoran Knežević. To je izazvalo i da se dosta ljudi uključi u taj posao, pristup proizvodnji je postao drugačiji, opao je kvalitet, verovatno ima i dosta mešetarenja, i to može izazvati i pad zarade, ocenjuje Knežević:

„Zarade padaju i zbog toga što mnogo ljudi proizvodi maline, što mnoge druge zemlje proizvode više malina nego što su proizvodile pre 10 godina, jer potražnja na svetskom tržištu poslednjih godina za malinom pada, naročito za smrznutom, a mi nemamo kapacitete da snabdevamo svetsko tržište svežom malinom u trenutku kada je potražnja za tim velika. I onda dođete u onu uobičajenu situaciju: mala bara mnogo krokodila, i kada padaju prihodi svi se tu nešto bune, hteli bi da te prihode zadrže a da se tu ništa ne promeni.“

Miroslav Zdravković smatra da nije tačna konstatacija da se malinari „rasturaju od para“. To je izuzetno težak i intenzivan posao, i dobro je da postoji motivacija da se poljoprivrednici bave tim poslom, kaže Zdravković. Ali, istovremeno, takva su kretanja na svetskom tržištu. Cena malina može tako da padne na 80 evrocenti, i tu se postavlja pitanje kako malinari da reaguju. Da li će uopšte postojati proizvodnja malina u Srbiji, pita se Zdravković, ukoliko je dakle daleko isplativija u Poljskoj ili Čileu?

Autor: Ivica Petrović, Beograd
Odg. urednik: Nemanja Rujević