„Ljubav“ Vašingtona i Moskve ne prija baš svima?
9. april 2010.Prva tema u razgovorima na večeri bio je, razumljivo, američko-ruski sporazum o nuklearnom razoružanju i češki predsednik Vaclav Klaus je izjavio: „Iskreno me raduje što su se Obama i Dmitrij Medvedev sastali baš ovde, kod nas u Češkoj. Razgovarao sam sa oba predsednika i oni umeju da cene atmosferu ovde u Pragu, to je naš doprinos uspehu“, rekao je Klaus.
U stvari, u mnogim zemljama srednje i istočne Evrope ima rezervi kada je o sporazumu o razoružanju reč. Ako se Vašington i Moskva tako dobro razumeju, to bi moglo biti na štetu interesa ovih država, čuje se u kuloarima. Upravo u tom delu Evrope SAD imaju značajnu političku ulogu.
O tim rezervama češki premijer Jan Fišer govorio je nakon večere. „Nisu jasno izražene nikakve sumnje. Ali, jasno je rečeno da unapređenje odnosa sa Rusijom mora biti transparentno i efikasno. Proces ima punu podršku, ali, razumljivo, mora biti i u interesu regiona“, izjavio je, tim povodom, Jan Fišer.
Nepomućena saradnja u interesu svih
Analitičari ukazuju i na psihološki momenat – zemlje srednje i istočne Evrope žele da budu ozbiljno shvaćene. To zna i američki predsednik i zato je već prilikom susreta sa Medvedevim nastojao da otkloni sve sumnje: „Ovaj divan grad Prag po mnogo čemu je spomenik ljudskom napretku. A ova svečanost pokazuje da stari protivnici mogu da postanu novi partneri“, rekao je Obama.
Posle zajedničke večere češki premijer Fišer je rekao: „Atmosfera tokom razgovora je bila otvorena i konstruktivna i svi smo angažovano učestvovali u debati. Američki predsednik nije samo dobar govornik - on ume i da sluša“, izjavio je češki premijer.
Baraku Obami uspelo je u najmanju ruku da ublaži sumnje u američko-rusko približavanje. To je važno i za Vašington, jer su se istočni Evropljani pokazali kao pouzdani saveznici u Avganistanu. Nepomućena saradnja stoga je u interesu obe strane.
Autori: Kilijan Kirhgesner / Nenad Briski
Odgovorna urednica: Sanja Blagojević