1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Licemerna kritika i izbor davanja

Priredio Filip Slavković31. jul 2007.

Nemački dnevni listovi kritikuju povećanje cena mlečnih proizvoda i političku debatu oko dodatka solidarnosti

https://p.dw.com/p/BNns
Pregled pisanja današnje nemačke štampe

Od danas su u prvim samouslugama u Nemačkoj cene mleka i mlečnih proizvoda više za 50 odsto. Lanci trgovina kao razlog za tako drastično poskupljenje navode porast potražnje, pre svega u Aziji, i nedostatak sirovina zbog ograničene proizvodnje u Evropi. Ugledni «Ziddojče cajtung» o tome piše:

«Tako vredne i tako osetljive životne namirnice kakvi su mlečniproizvodi prodavati po tako niskim cenama kakve su do sada bile moguće je samo ako je neko na putu od proizvođača do prodavca gubitku. Već duže vreme gubitnici su seljaci koji bez nagrade za svoj rad ostaju zbogf prevelike moći trgovina. Pošto povećanmje cena od 50 odsto, koliko je najavljeno, nikako ne može da se opravda samo manjkom sirovina, potrošači će iskorstiti svoju moć pa će konkurencij asigurno iznuditi novo sniženje cena. Poljoprbvirednici ostaju najslabija karika u ovom lancu. Oni bi morali da se ujedine i složno zahtevaju otkupnu cenu od najmanje 40 centi po litru.»,

komentariše ovaj liberalni dnevni list iz Minehana. Na istu temu istzočnonemački «Lajpciger folskcajtung» kaže:

«Kritika koju su političari izrekli na račun povećanja cena mlečknihproizvoda graniči se sa licemerjem. U istoj rečenici zahtevaju smanjenej subvencija za poljoprivredu i brane veštački niske cene namirnica. Ako su već rešili da se priofilišu kao zaštitinici slobodnog tržišta, političari bi najpr etrebalo da preispitaju regulative koje su sami doneli. Kvote za mleko koje je uvela Evropska unija onemogućavaju seljacima da fleksibilno reaguju na kretanja tržišta i povećaju proizvodnju. Nemačkja je prošle godine Briselu platila 3,4 milijarde vera kazne jer je premašila svoj emlečne klvote.»,

žali se autor klomentara u ovom dnevniku iz Lajpciga. Makar jednom u dve godine u Nemačkoj se pokrene i pitanje takozvanog dodatka solidarnosti. To je globa koju od početka devedesetih svi zaposleni plaćaju u kasu kojom se pospešuje razvoj biviših komunističkih regiona na istoku. Visokotiražni «Bild» sada zahteva njegovo ukidanje:

«Solidarnost je kada jači pomažu slabijima da stanu na svoej noge. Zato već 16 godina i plaćamo dodatak solidarnosti. Istoku, međutim, više nisu potrebne tolike milijarde poreskih obveznika. Stoga bi bilo više nego pošteno da se ovaj dodatak postepeno ukine. Počnimo s time odmah. Poreksi obveznici i na istoku i na zapadu plaćaju već dovoljno poreza. Smanjenej dodatka solidarnosti bio bi upravo sada pravi signal: znak solidarnosti države sa svojim građanima.»,

poručuje ovaj ultrakonzervativni tabloid iz Hamburga. Na istoku Nemačke «Tiringer algemajne» to viid ovako:

«Priča se novcu kojeg nema. Svi koji zahtevaju smanjenej poreza zaboravljaju da je država u minusu i da je teret dugova narastao na 1.500 milijardi evra. S veremena na vremene političari, međutim, osećaju potrebu da biračima saošte da nisu zaboravili da razmisle i o smanjenju dažbina. Pošto je jasno da su to za sada samo spekulacije, tgrvenje se postiže izborom davanja koja bi se mogla ukinuti.»,

ocenuje ovaj regionalni dnevnik iz Erfurta.