1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Protiv islamizacije

Tanja Miščević29. april 2008.

Većina Indonežana su liberalni muslimani a ispovedanje bilo koje druge vere u toj zemlji je dozvoljeno. Ipak, sve češće krize u državi prate religijski sukobi.

https://p.dw.com/p/DqTU
I u Indoneziji je bilo pobune protiv karikatura MuhamedaFoto: AP

Liberalno-islamski aktivisti rešili su da se tome usprotive. Do sada je Indonezija bila sinonim za toleranciju. Tamo su pripadnici raznih verskih zajednica živeli u miru. „Jedinstvo u raznolikosti“ deviza je sekularne države, koja je zasnovana na takozvanoj Pankasilija filozofiji, koja obuhvata pet neotuđivih principa, a to su: vera u jednog jedinog Boga, pravedno i civilizovano društvo, jedinstvo, savetodavna demokratija i socijalna pravda. U tako zasnovanoj državi dozvoljene su sve vere, kulture i jezici.

Društveni problemi vode ka verskim konfliktima

Krajem devedesetih, međutim, društveni problemi uzeli su maha i pretvorili se u verske konflikte. Napadi na manjine postali su učestali, te pojedini islamistički pokreti prete da ugroze mir u indonežanskom društvu. Ipak, u poslednjih nekoliko godina, više nevladinih organizacija se povezalo s ciljem da se suprotstave sve naprednijoj i upadljivijoj islamizaciji.

Posle pada Suhartovog režima i početkom ere reformi, krajem devedesetih, demokratizacija indonežanske države bila je vidljiva. Ali, od nove slobode ne profitiraju samo partije i civilno društvo, koji se zalažu za tolerantnost i demokratiju, nego i zagovornici radikalnog islama. Političkom islamu u Indoneziji danas nema premca, a otelotvorile su ga grupacije kao što su Islamski odbrambeni front ili Partija za napredak i pravdu, koje zastupaju konzervativno i isključivo islamsko predanje. One zahtevaju uvođenje Šerijatskog zakona i pokoravanje tobožnjeg dekadentnog i nemoralnog društva. Lutfi Ašjaukanje je koordinator organizacije Mreža liberalnog islama čija je misija da zaustavi širenje radikalnog islama. On kaže:

„Pokret je osnovan 2001, kao slobodno i neformalno organizovano udruženje. Hteli smo da ujedinimo više liberalnih islamističkih pokreta kako bismo razmenili stavove. Sada održavamo radne sastanke, imamo otvorena predavanja i radio emisije. Govorimo o izazovima s kojima se suočava indonežansko društvo od pada Suhartovog režima. Sada živimo u demokratskom društvu, koje će, ako ga ne oživimo našim stavovima, pasti u šake onih koji drugačije tumače Islam. Mi smo odgovor na radikalni Islam koji je u porastu.“

Dijalog i sekularizam

Mreža liberalnog islama predstavlja svoje ideje mladim publicistima i stručnjacima za islam. Ona se angažuje za međureligijski dijalog, sekularizam i pluralizam u indonežanskom društvu. Pokret je protiv bukvalnog tumačenja Kurana, a zalaže se za slobodu govora, ravnopravnost žena i tolerisanje svih veroispovesti i poštovanje manjina. Slično radi i indonežanska organizacija za ženska prava „Rahima“, koja se već godinama zalaže ne samo za emancipaciju žena, nego i za njihov ravnopravni politički angažman u društvu. Njen glavni zadatak je da umreži islamske internate i javne institucije, kaže direktor Rahime, Adicijana Erdani:

„Između ostalog, naš cilj je bio da dosegnemo i do učitelja u tim školama koji bi se osvrnuli na naše ideje, tj. postali osetljivi na njih. Osim toga, strategija obuhvata i obuku određenih ljudi, koji nastavljaju da šire naše liberalne stavove.“

Organizacije koje se trude da proguraju liberalno tumačenje Islama, vise o istom koncu. Tako „Rahima“ godinama sarađuje sa institutom Vahid, koji nosi ime po bivšem predsedniku, poznatom i kao Gus Dur, inače možda i najpoznatijem islamskom eruditi.

Institut Vahid osnovan je 2004. i zastupa ideju tolerantnog, pluralističkog Islama, kao i demokratske reforme u Indoneziji. Kao i „Rahima“, institut cilja na islamske internate, kojima je država uskratila samostalnost u školskom sistemu i tako ga dovela u opasnost od islamske indoktrinacije, koja upravo tamo najviše vreba. Direktor Vahadi instituta, Ahmad Suedi, kaže:

„Mi olakšavamo „većini muslimana koji ćute“, učiteljima u islamskim internatima i upravnicima da govore o pluralizmu i miru u Islamu, a u nekim mestima im pomažemo da o poteškoćama zajedno govore na radiju i u lokalnim medijima.“

Sve liberalno-islamske grupacije imaju, pre svega, nešto zajedničko: da potisnu sve veći uticaj islamske zadrtosti. To se stiče obrazovanjem i dijalogom koji su, svakako, ključ za međusobno razumevanje u višenarodnoj Indoneziji.