1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Levica na čelu opozicije

14. oktobar 2013.

Lider nemačke Levice Gregor Gizi od ranije je poznat po verbalnim sukobima sa kancelarkom Merkel. Nakon očekivanog formiranja tzv. „velike koalicije“, Gizi je taj koji će voditi najjaču opozicionu stranku u Bundestagu.

https://p.dw.com/p/19z7Q
Foto: picture-alliance/dpa

„Danas pomalo počinje novi odnos društva prema nama“ – tako je to formulisao Gregor Gizi pre nego što su se kamere uključile. Činilo se da je dirnut. Novoizabrani predsednik Levice, „poslednja zvezda te stranke“, kako ga naziva nemački nedeljnik „Špigl – dobar je kandidat za ulogu koja se od njega zahteva.

Iako kancelarka i njeni Demohrišćani (CDU/CSU) tek treba da objave sa kim će formirati koaliciju, mnogi u Berlinu, uključujući i Levicu, pretpostavljaju da će to biti socijaldemokrate. U poređenju sa 63 poslanika Zelenih u Bundestagu, Levica ima jednog više. Gregor Gizi će stoga najverovatnije dobiti ulogu lidera opozicije u parlamentu. I to baš sada, na zalasku karijere pune uspona u padova.

Rečiti protivnik

Angela Merkel i Gregor Gizi u Bundestagu
Angela Merkel i Gregor Gizi u BundestaguFoto: picture-alliance/dpa

Gizi je jasno stavio do znanja da je za to spreman i da se raduje novim obavezama. Od Levice sada može da se očekuje da odigra važnu ulogu u parlamentu, kaže on, naročito sa važnim mestom koje im sada pripada – predsedavajućeg Odboru za budžet. Gizi je i na ličnom nivou zadovoljan zbog pozicije suprotstavljene Angeli Merkel.

On će to biti i figurativno i bukvalno. I on i nemačka kancelarka potiču iz istočne Nemačke i politički su suparnici još od mirne revolucije 1989. godine. U veoma popularnom video-snimku na Jutjubu, Gizi kritikuje kancelarku Merkel, jer je ćaskala dok je on držao govor.

U budućnosti, možemo da se nadamo i većim incidentima. Kad god vlada kancelarke Merkel bude donela neku načelnu odluku, Gizi će biti prvi koji će imati pravo da se oglasi po tom pitanju. Koristeći se svojom rečitošću ili smislom za humor, sigurno je da će kancelarkine retoričke sposobnosti pasti u senku.

Gizi, zapravo, poseduje redak politički dar, a to je ironija. Nije ni čudo što ga je Organizacija pisaca govora na nemačkom imenovala za najboljeg govornika tokom ovogodišnjih izbora. On je, po običaju, dao sve od sebe.

Istočni Berlin 10.12.1989. Gregor Gizi izabran za predsednika Partije socijalističkog jedinstva SED
Istočni Berlin 10.12.1989. Gregor Gizi izabran za predsednika Partije socijalističkog jedinstva SEDFoto: picture-alliance/dpa

Taj šezdesetpetogodišnji političar uspeo je čak da ostane skoro isti kao i pre, kada je, pod njegovim vođstvom, nefunkcionalna Socijalistička partija bivše istočne Nemačke postala Demokratsko-socijalistička partija.

Senka Štazija

Čak i demohrišćanski političar Peter Gauvajler (CSU) tokom dvostrukog intervjua sa Gizijem koji je objavljen u „Plejboju“, ocenjuje da na tog političara Levice ne gleda kao na „otuđenog funkcionera“, već više kao na „zanimljivog savremenika koji je, tokom kobnog perioda, preuzeo važnu ulogu“. Takvo priznanje iz tabora konzervativaca je nešto što se u Nemačkoj ne čuje često.

Međutim, senka koja prati Gizija jeste njegovo navodno angažovanje u Štaziju, tajnoj policiji istočne Nemačke. Većina poslanika u Bundestagu je 1998. godine imala razloge da veruje da je Gizi bio nezvanično umešan u aktivnosti Štazija. Gizi je zauzvrat optužio svoje kritičare da „nemaju pojma kako je izgledalo biti advokat u istočnoj Nemačkoj“.

Tri srčana udara i razvod takođe su u biografiji tog političara Levice, ali isto tako i uspešno ujedinjenje levičarskih partija istočne i zapadne Nemačke 2007. godine, čime je nastala današnja partija Levice (Die Linke). Tom spisku Gizijevih uspeha sada je dodato i mesto lidera opozicije.

Zlovoljni radikali

Kolege i rivali Sara Vagenkneht und Gregor Gizi
Kolege i rivali Sara Vagenkneht und Gregor GiziFoto: picture-alliance/dpa

Gizi ima jasan zahtev za nove poslanike pod njegovim rukovodstvom. Oni moraju da reaguju mnogo brže na odluke Vlade nego što ikada pre. „Ne možemo da raspravljamo o nekoj temi cela dva dana. Ako se odluka donese ujutru, moramo da budemo spremni da najkasnije sat nakon toga počnemo da je tumačimo.“

Međutim, biće mu naporno da svoj poslanički klub okupi tom brzinom. Gizijeva strategija je da, sa jedne strane napada zvaničnike vlade, ali da to radi na način kojim se neće udaljiti od socijaldemokrata, koji će verovatno biti „manji partner“ u velikoj koaliciji. Plan za izbore 2017. godine jeste koalicija Socijaldemokrata, Levice i Zelenih, što je činjenica koja baš i ne odgovara radikalnim elementima Levice.

Ipak, čak ni ponovni izbor „alfa mužjaka“ Gizija za predsednika Levice nije ni na koji način osiguran. On je odbio da deli partijsko rukovodstvo sa Sarom Vagenkneht, veoma moćnom figurom unutar Levice i to se nije dopalo njenim sledbenicima.

Gizi je rekao da je prvi ispit njegove parlamentarne grupe protekao u „veoma prijatnoj atmosferi“: „To mi ulepšava dan, to me motiviše, a verujem i vas“, rekao je Gizi pred kamerama i pogledao u pravcu koleginice i rivalke Sare Vagenkneht, tražeći odobravanje. Izraz na njenom licu ostao je nepromenjen.

Autori: Bernd Gresler / Nevena Cukućan
Odgovorni urednik: Ivan Đerković