1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Lekari beže sa Istoka

25. avgust 2010.

Nemačka štampa komentariše slučaj smrti tri bebe u klinici u Majncu zbog zagađene infuzije. Tema je i imigracija – a u fokusu su lekari koji beže iz zemalja istočne Evrope na Zapad. A Zapad ih dočekuje raširenih ruku.

https://p.dw.com/p/OvM1
Lekari svuda traženi
Lekari svuda traženiFoto: PA/dpa

Pod naslovom „Lekari bez granica“ minhenski list Zidojče cajtung ne piše o istoimenoj humanitarnoj organizaciji, nego o lekarima koji bi sa istoka na zapad Evrope: „Poruka je kratka i jasna: ‘Hvala, odosmo’ – tom porukom preti oko dve i po hiljade čeških lekara nezadovoljnih malim zaradama i lošim uslovima rada. Ukoliko do kraja godine ne dobiju značajnu povišicu, najavljuju kolektivni otkaz. Njihov bojni poklič ukazuje na akutni problem i u drugim srednjoevropskim i istočnoevropskim zemljama. Naime, otkako su primljene u EU u toku je masovni odlazak lekara i medicinskih sestara u bogatiji deo Evrope. Od toga koristi ima i Nemačka, jer tako nadoknađuje manjak sopstvenih lekara koji odlaze u skandinavske zemlje i Švajcarsku.

U zemljama iz kojih lekari odlaze njihov odlazak stvara velike probleme. U Češkoj trenutno je slobodno 700 mesta za lekare, u nekim seoskim područjima situacija je dramatična. I u Bugarskoj zvone na uzbunu: ‘Svakog dana jedan lekar napušta zemlju’ izjavila je nedavno ministarka zdravlja Ana Marija Borisova. Rumuniju je napustilo šest hiljada lekara, zubnih lekara i farmaceuta otkako je primljena 2007. godine u EU. Hiljade drugih potpisali su predugovore sa posrednicima na sajmovima zapošljavanja u prvoj polovini ove godine. Već je otišlo i četiri hiljade medicinskih sestara.

Mizerne plate i uslovi rada

Nemačke klinike plaćaju kurs jezika lekarima
Nemačke klinike plaćaju kurs jezika lekarimaFoto: AP

Slučaj Rumunije ukazuje i na uzroke iseljavanja. Mladi lekar tamo zarađuje samo 350 evra mesečno, ne računajući ono što dobije na ruke od pacijenta zabrinutog za sopstveno zdravlje – korupcija je sveprisutna. U Nemačkoj, Francuskoj ili Velikoj Britaniji isti lekar dobija i deset puta više, bruto, istina. Loši uslovi rada, nedostatak opreme u bolnicama i prekovremeni rad takođe su razlozi za odlazak mnogih rumunskih lekara. Povrh svega, u okviru mera štednje najavljeno je smanjivanje zarada u javnim službama za 25 odsto, uključujući i zarade lekara. U drugim zemljama razlika u zaradama u odnosu na zapad Evrope nije tako drastična, ali je značajna.

Istina, situacija je dramatična i u nemačkim klinikama gde je slobodno pet hiljada mesta za lekare. Neke klinike počele su da plaćaju istočnoevropskim lekarima i kurseve jezika samo kako bi obezbedile osoblje.

Selidba medicinara sa istoka na zapad EU izaziva lančanu reakciju – upražnjena mesta u Bugarskoj ili Češkoj popunjavaju lekari iz Belorusije, Ukrajine, Rusije i Indije i tako se problem izvozi u te zemlje. Opasnost preti i iz SAD – posle najnovije reforme zdravstvenog sistema tamo nedostaje oko milion medicinskih sestara“, piše Zidojče cajtung.

Na sledećoj strani

O higijeni tek posle tragedije

O higijeni tek posle tragedije

Povodom smrti tri bebe zbog zagađene infuzije na klinici u Majncu list Lajpciger folkscajtung piše: „Majnc nije jedini slučaj – u mnogim nemačkim bolnicama higijena je problem. Rukovodstva očigledno štede i ne zapošljavaju nekoga ko bi vodio računa samo o tome, zaposleni zaboravljaju na osnovna pravila higijene ili nisu školovani na odgovarajući način. Pri tom je ponekad reč o najbanalnijem – pranju ruku.“

Dečja univerzitetska klinika u Majncu
Dečja univerzitetska klinika u MajncuFoto: AP

Istom temom bavi se i list Miteldojče cajtung koji piše: „Obavezujući propisi o higijeni postoje samo u pet od 16 saveznih zemalja, u većini bolnica nema lekara koji bi bili specijalizovani za higijenu. Nema pouzdanih podataka o broju i težini slučajeva infekcija i ne postoji obaveza da se prijavljuju bolničke infekcije. Očigledno je bilo potrebno da umru tri bebe kako bi se problem higijene našao u centru pažnje. Zbog pritiska javnosti ima izgleda da se Ministarstvo zdravlja i savezne zemlje dogovore o novim propisima. Ukoliko to trajno doprinese poboljšanju higijene u bolnicama smrt tri bebe neće biti potpuno besmislena. Što, naravno, nije nikakva uteha za roditelje.“

Najzad, komentator lista Merkiše algemajne piše: „Ukoliko je verovati stručnjacima, u brojnim klinikama ne poštuju se ni osnovna higijenska pravila, čak se svuda ne podrazumeva samo po sebi ni pranje ruku. Takva nemarnost ima katastrofalne posledice i svake godine hiljade pacijenata umiru od posledica infekcija u bolnicama. Za to su odgovorne klinike koje bi morale strogo da vode računa o higijeni. Ukoliko to ne mogu, potrebna je pomoć spolja. Upravo zbog toga nije jasno zašto na saveznom nivou još nema propisa o higijenskim standardima. Ukazivanje da je to u nadležnosti saveznih zemalja nema nikakvog smisla – kao da infekcije znaju za regionalne granice…“

Nemačkoj trebaju doseljenici

Nemačkoj neophodni useljenici
Nemačkoj neophodni useljeniciFoto: dpa

List Vestdojče algemajne cajtung komentariše politiku useljavanja i piše: „Na istoku zemlje već se može videti budućnost Nemačke. Mnogo prostora, malo ljudi. Možda je to dobro za odmor, ali nije dobro za visoko razvijenu privredu. Naime, ako je manje ljudi radno sposobno i ako firme ne mogu da popune slobodna radna mesta onda se smanjuje i blagostanje. Zaključak glasi: Nemačkoj je hitno potrebno više useljenika. Kako je u zemlji sve manje dece, a sve više starih – do 2030. biće šest miliona, do 2050. godine čak deset miliona manje radno sposobnih. Istovremeno, privreda raste i tako nastaje jaz – najverovatnije oni koji danas žive u Nemačkoj neće moći da popune sva radna mesta. To je velika šansa i uz pravilan pristup problem nezaposlenosti uskoro bi mogao da bude prošlost – firmama su potrebni svi koji mogu da rade, pa i stariji. Čak i u tom slučaju neće biti popunjena sva radna mesta i moraće da se zapošljavaju useljenici.“

Priredio: Nenad Briski

Odg. urednik: Nemanja Rujević