1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kritika kursa kancelarke

23. februar 2018.

Izveštaj nemačke kancelarke Angele Merkel i prilično oštre kritike poslanika opozicionih stranaka nakon toga – tako je bilo u Bundestagu uoči neformalnog samita lidera Evropske unije.

https://p.dw.com/p/2tCCO
Foto: Reuters/A. Schmidt

Parlamentarna tradicija u Nemačkoj nalaže da savezna kancelarka, uoči samita Evropske unije, Bundestagu podnese izveštaj o radu vlade. Tako je to bilo i ovog četvrtka, uoči neformalnog samita EU koji se održava danas (23.2.) u Briselu. Najpre je 20 minuta govorila Angela Merkel, a nakon toga je usledila interesantna debata od 90 minuta. Glavna tema je bila: koliko je EU važna za nemačku vladu i za stranke u Bundestagu? Kakva je kritika dosadašnjeg kursa?

- pročitajte još: Nemci vide dve Angele Merkel

Kancelarka se pozvala na strukturu koalicionog sporazuma, koji je njena Hrišćansko demokratska unija (CDU), sklopila sa Hrišćansko socijalnom unijom (CSU), sestrinskom strankom iz Bavarske, i Socijaldemokratskom partijom Nemačke (SPD). Članovi SPD-a do 2. Marta izjašnjavaju se o tome sporazumu na unutarstranačkom referendumu. S obzirom na to da je celo prvo poglavlje sporazuma posvećeno Evropi, Merkelova je rekla: „Evropa nije imala tako važno mesto ni u jednom dosadašnjem sporazumu o koaliciji“. To podrazumeva „jasnu posvećenost evropskom programu rada“.

Taj radni program obuhvata tri oblasti: migracije, ekonomiju i zajedničku spoljnu politiku. Problematična je pre svega prva tačka, jer su neke države-članice EU protiv distribucije izbeglica. Merkelova je najavila da će do juna „napraviti značajne korake“ u ovom „najnepovoljnijem poglavlju evropske izbegličke politike“. U vezi druge dve tačke, kancelarka je ukazala na predstojeći redovni samit EU u martu, na kojem će biti reči o bankarskoj uniji i zajedničkim projektima spoljne i odbrambene politike.

Dietmar Bartsch Bundestag Rede Berlin
Ditmar Barč (Levica): Nemačka doprinela krizi u EUFoto: picture-alliance/dpa/M. Kappeler

Rat u Siriji

U vezi sa situacijom u Siriji, Angela Merkel je rekla da bi Evropljani trebalo da učine više protiv masakra koji se tamo događa. Vlada predsednika Bašara Al Asada „ne vodi rat protiv terorista, nego protiv sopstvenog naroda“.

U diskusiji koja je usledila, šef poslaničke grupe Levice Ditmar Barč, kritikovao je Merkelovu zbog toga što „ni reč nije rekla o agresiji Turske u severnoj Siriji“. To je „rat protivan međunarodnom pravu“, rekao je Barč. Šefica poslaničke grupe Zelenih, Katrin Gering-Ekhart, nešto kasnije je dodala: „Merkelova je morala da pomene i situaciju u Afrinu“.

Kritika evropske politike

Opozicione stranke nisu iskazale preterano zadovoljstvo evropskom politikom nemačke kancelarke. Njoj nedostaju „ideje i strast“, rekla je Gering-Ekartova. Umesto toga, u pitanju je samo „birokratska sitnčavost, a to ide na ruku populistima“.

- pročitajte još: Smrt stare tetke?

I Barč iz Levice smatra da je Nemačka doprinela krizi u EU. Politika je poslednjih godina bila „plodno tlo za desničare“, a Evropa je sada „u mnogo lošijoj situaciji“ nego 2005, kada je Angela Merkel postala kancelarka. Evropa danas nije solidarna, a to je takođe posledica politike posle finansijske krize. U vreme krize „banke su bile važnije od ljudi“. A i dramatična situacija u Grčkoj takođe je rezultat nemačke politike. U koalicionom sporazumu ima doduše mnogo „poezije o Evropi“, ali nema „posvećenosti socijalnom preokretu“, ocenjuje opozicija.

Deutschland Bundestag Andrea Nahles Gesetz zur Tarifeinheit
Andrea Nales (SPD): Svakoj zemlji je potreban sistem socijalne pomoćiFoto: Getty Images/AFP/T. Schwarz

Socijaldemokrate, eventualni partneri Merkelove u budućoj vladi, takođe su kritikovali socijalnu situaciju u Evropi. Svakoj zemlji je potreban sistem socijalne pomoći, naglasila je šefica poslaničke grupe Socijaldemokrata i nova v.d. predsednica stranke Andrea Nales. To ne bi trebalo da se finansira iz sredstava EU, već iz budžeta država-članica. Nalesova je takođe pozvala da se „stvore okviri za minimalnu satnicu“ s ciljem smanjenja migracije siromaštva u Evropi.

A šef poslaničke grupe Liberala (FDP) Kristijan Lindner kritikovao je to što Merkelova nije ništa rekla o predlozima francuskog predsednika Emanuela Makrona u vezi s EU: na primer, da se broj komesara smanji sa 27 na15. On je takođe rekao da bi sporazumi o slobodnoj trgovini trebalo da se regulišu isključivo na nivou Unije, a ne, kao što je trenutno slučaj, da zavise od odobrenja nacionalnih parlamenata.

Nemački desničarski populisti iz Alternative for Nemačku (AfD) fokusirali su se s jedne strane na pregovore o Bregzitu. Prema Velikoj Britaniji bi trebalo biti strog, kako bi se „obeshrabrili mogući imitatori“, rekla je šefica poslaničke gruše AfD-a Elis Vajdel. Ona je rekla da evropska politika Merkelove znači da će nemački poreski obveznici morati da daju značajno više novca za „projekat koji ne predstavlja interese građana“. Osim toga, samo bi se nastavilo s prenošenjem nacionalnih, suverenih prava na EU. Umesto toga, trebalo bi da se smanji budžet EU, kako se to može čuti iz Haga ili Beča.

Šta je sa finansijama EU?

Merkelova je najavila da će se na samitu prvi put govoriti o predlogu Evropske komisije o finansijskom okviru do 2021. godine. Po tom pitanju su se u poslednjih nekoliko dana pojavile veoma različite pozicije. Glavno pitanje glasi: kako nadoknaditi novac koji će nedostajati nakon Bregzita? Holandija i Austrija na primer, ne žele da povećaju svoje doprinose, već traže da se budžet EU prilagodi i da se štedi. Već duže vreme se nazire da je Nemačka vlada spremna da plati više – ali samo ako bude dogovorena i štednja.

- pročitajte još: Kuća od karata uživo

Merkelova je govorila o „šansi“ da se finansije EU stave pod lupu. Koje oblasti imaju prioritet, zapitala se nemačka kancelarka, a ponudila je i odgovor: zaštita granica verovatno je jedan od njih. Finansijski okvir mora da bude „deo odgovora na pitanje kakvu Evrope želimo“. Prioritet mora da ima „moderni budžet".

Merkelova se ponovo izjasnila za vodeće kandidate na izborima za predsedavajućeg Evropskog parlament u 2019. godini i, prema tome, protiv transnacionalnih lista. To je kritikovalo više partija, između ostalog i SPD.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android