1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kritika evropskih „pametnih granica“

8. jun 2012.

Eksperti kritikuju novi sistem „pametnih granica“ Evropske unije. Taj sistem trebalo bi da donese novi koncept obezbeđenja granica Unije, ali nedavna studija je pokazala: taj koncept je skup i neefikasan.

https://p.dw.com/p/15AOh
Foto: AP

Komisija Evropske unije, koja izrađuje zakone, uzda se u visoku tehnologiju kada je reč o obezbeđivanju spoljnih granica EU. 2008. ona je pokrenula više projekata. Tu je najpre evropski sistem kontrole granica EUROSUR koji sledi tri cilja: suzbijanje prekograničnog kriminala, smanjivanje broja ilegalnih doseljenika u EU i smanjivanje broja žrtava među izbeglicama koje Evropske unije pokušavaju da se domognu u čamcima - preko Sredozemnog mora.

„Za to moramo što pre da uvedemo efikasne sisteme, i već me raduje što smo o tim opcijama razgovarali sa Evropskim parlamentom, Savetom i Evropskim opunomoćenikom a zaštitu podataka", rekla je Cecilija Malmstrem, komesarka EU za unutrašnju politiku prilikom predstavljanja planova prošle godine.

Sada je potrebno međusobno povezati banke podataka pojedinih zemalja EU i izraditi nove zakone o komunikaciji. Nagledanje spoljhih granica bi trebalo vršiti i bespilotnim letilicama i satelitskim sistemima. "Stvaranje EUROSUR bio bi odlučujući korak ka uspostavljanju usavršenog zajedničkog evropskog sistema kontrole granica", naglasila je Komisija.

Šta sa izbeglicama na Sredozemnom moru?

Pored EUROSUR, u planu su dva druga sistema „pametnih granica“: EES, sistem koji bi trebalo da kontroliše ulazak stranaca u EU i izlazak iz nje a tu je i sistem RTP, program registrovanih putnika, koji garantuje ubrzan ulazak u EU osoba iz trećih zemalja koje su pre toga podnele svoje podatke na proveru. Komisija EU od sistema „pametnih granica“ očekuje veću bezbednost kao i bolju kontrolu ulaska na svoju teritoriju i njenog napuštanja.

Fondacija „Hajnrih Bel“ bliska stranci Zelenih, tim povodom je naručila studiju koja je objavljena pod nazivom „Granična linija“. Jedan od autora studije je Ben Hejs iz britanske organizacije za građanska prava „Stejtvoč“. On u svojoj analizi ukazuje na više slabih mesta koncepta „pametne granice“.

Izjava Komisije EU da novim sistemom želi i da spasava živote izbeglica koje čamcima plove preko Sredozemnog mora, Hejs smatra zataškavanjem pravih namera: „U planovima se nigde ne opisuje kako to izbeglice treba da budu spasene ili šta sa njima treba da se desi. Umesto toga, oni planiraju operacije sračunate na držanje izbeglica na bezbednoj udaljenosti od granica Evrope.“ Taj postupak, kaže Hejs, predstavlja povredu „Međunarodnog pomorskog prava a i azilnog prava EU“.

Koliko to košta?

Uvođenje sistema Pametne granice sa biometrijskom kontrolom bi pre svega trebalo da otkrije ljude koji u EU ulaze legalno, sa vizom, ali posle isteka vize - ilegalno ostaju. Autori studije sumnjaju da će korist od te mere moći da opravda enormne troškove. doduše, godišnje granice EU prelazi 100 miliona ljudi iz trećih zemalja. Ako bi svako od njih bio registrovan u banci podataka, ta banka bi poprimila neviđene dimenzije - košmar za svakog aktivistu u zaštiti podataka.

Tehnički, planovi za EUROSUR su ekstremno kompleksni i ambiciozni. „EUROSUR će biti u stanju da registruje svaki čamčić koji se Sredozemnim morem ili severnom delom Atlantskog okeana bude kretao u pravcu Evrope“, kaže Hejs. Novi sistemi kontrole bespilotnim letilicama ili satelitima bi trebalo da budu uvedeni bez ikakvih prethodnih studija o finansijskoj izvodljivosti – „jedini koji se pitaju da li to tehnički može da funkcioniše jesu firme koje prodaju takvu bezbednosnu tehnologiju.“

Šta sa zaštitom podataka?

Odluka da se u pitanjima migracija polaže uglavnom na tehnička rešenja ima veze i sa konstantnim i profesionalnim lobiranjem bezbednosne industrije, kaže Ben Hejs: „Ne treba da se bude genije za matematiku pa da se izračuna da će odgovarajuće firme zaraditi mnogo novca ako na svakom graničnom prelazu ili aerodromu u svakoj od 24 države Evropske unije budu instalirani sistemi Pametnih granica“ - sistem bi trebalo da se finansira iz „Fonda za spoljne granice“ koji je formiran za period od 2007. do 2013. i sadrži 1,82 milijarde evra.

Komisija EU je projekat Pametne granice iznela još 2008, ali će Parlament EU o tome glasati tek 2012. Autori studije smatraju da će parlament time biti stavljen pred svršen čin. Toga se pribojava i poslanica tog parlamenta iz redova Zelenih, Ska Keler, koja je i dala podsticaj za izradu studije. Parlament bi formalno mogao da odbije projekte, ali to nije realno s obzirom da je u projekta već investirano toliko vremena i novca. Kelerova se nada da bi bar na planu zaštite podataka moglo biti poboljšanja... Njoj u čitavoj proceduri nedostaje i politička analiza: „Uopšte se ne razmišlja o tome šta je problem i šta bi bilo primereno rešenje. Ponuđeno je visokotehnološko rešenje za problem koji u toj meri uopšte nije prisutan.“

Autori: Rahel Gesat / Saša Bojić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

Ben Hejs, autor studije fondacije „Hajnrih Bel“
Ben Hejs, autor studije fondacije „Hajnrih Bel“Foto: Nicola Egelhof, Heinrich-Böll-Stiftung
Više od 1500 ljudi poginulo 2011. pokušavajući da se domogne Evrope
Više od 1500 ljudi poginulo 2011. pokušavajući da se domogne EvropeFoto: picture-alliance/dpa
Evropska komesarka Cecilija Malmstrem predstavila sistem „pametnih granica“
Evropska komesarka Cecilija Malmstrem predstavila sistem „pametnih granica“Foto: DW